Loron Internasional Feto 8 Marsu: Loron-loron ne’e mak loron feto hela.



 
http://timoragora.blogspot.co.id/2015_12_01_archive.html


Dadeer ne’e ha’u tama serbisu hanesan baibain nodi realiza katak ohin loron 8 Marsu, komemora nudar loron internasional ba feto. Tama eskritoriu laran, ha’u nia kolega serbisu  ida, dotora saude publiku husi Srilanka mos tama tuir ha’u no ha’u kumprimenta nia hodi dehan ‘Ksolok Loron Internasional Feto, dotora’.

Nia hamnasa lesuk hafoin simu ha’u nia liafuan diak ne’e hodi hatan, ‘obrigada barak, maibe ba ha’u, loron-loron ne’e mak loron feto hela’ nia koalia nune’e ho hamnasa midar ida iha nia oin, figura ida ho idade be tama ona tinan neen-nulu maibe sei enerjiku nafatin hanesan foinsa’e tinan sanulu resin lima. 

Hafoin  ami fahe malu ba ida-idak nia knar, maibe ha’u sei hanoin kona nafatin ninia liafuan ikus ne’e ‘ba ha’u, loro-loron ne’e no loron feto hela’. Fraze simples ne’e hanesan soke ha’u nia persepsaun ba komemorasaun loron internasional feto ne’ebe ohin loron selebra iha mundu tomak ho maneira oioin. 

Tuir istoria, selebrasaun loron internasional feto hahu iha tinan 1909, wainhira Nasoins Unidas observa Loron Nasional Feto ba dala uluk iha loron 28 Febreiru iha Amérika. Tempu ne’e partidu Sosialista Amerika mak hakotu atu selebra loron ida ne’e hodi fo onra ba feto trabalhadora fabrika-hena sira iha tinan 1908 ne’ebe lakohi tama serbisu nudar sira nia asaun protesta hasoru kondisaun serbisu ne’ebe sira infrenta. 

Tuir mai iha tinan 1910, enkontru Sosialista Internasional iha Copenhagen estabelese Loron Feto Internasional atu for onra ba movimentu direitu feto no harii apoiu ba feto sira nia sufrajiu. Proposta ne’e hetan votu aprovadu unanimu husi membru feto kuaze 100 husi nasaun 17 iha konferensia maibe data fixu la determina. 

Iha tinan  1911, nudar rezultadu husi inisiativu iha Copenhagen mak loron internasional feto marka ba dala-uluk iha loron 19 Marsu iha Austria, Dinamarka, Alemanha no Switzerland, ne’ebe selebra ho rally husi feto no mane sira besik millaun ida. Rally ne’e ejiji direitu atu vota, kaer pozisaun serbisu publiku, direitu atu serbisu, hetan treinamentu vokasional no hapara diskriminasaun iha serbisu fatin. 

Iha fali tinan 1913-1914, loron intersional feto mos uza hodi hato’o protesta ba Guerra Mundial I  nomos protesta funu sira seluk enkuantu iha tinan 1917, atu kontra hasoru funu, feto sira iha Russia hala’o protesta no la tama serbisu ba asaun ‘Bread and Peace (Paun no Damen)’ nune’e Czaar Russia hafoin loron haat aprova kedas direitu ba feto atu vota. Iha tinan 1975 mak Nasoins Unidas hahu selebra Loron Internasional Feto iha lron 8 fulan Marsu no tuir mai ajensia no orgaun kooperativu oioin kontinu apoiu selebrasaun  loron ida ne’e ho objektivu no metas oioin. 

Fila-fali mai ohin loron, selebrasaun loron internasional feto iha Timor laran, enjeral  identiku ho asaun serimonial lidera husi instituisaun governu, sosiedade sivil, no orgaun internasional sira. Durante asaun serimonial ida ne’e sei prense ho diskursu ofisial ne’ebe ikus mai sei remata ho festividade oioin. Entretantu, wainhira hare’e notisia televizaun, jornal no media social ka internet, mensajen konaba loron feto, liafuan murak konaba feto mosu nabanabna iha timeline, ekraan televizaun nomos iha kuadru avizu sidade laran. Iha loron sesta, eventu interesante ida mak eventu #HeforShe iha Timor-Plaza ne’ebe organiza kompetisaun tein ba mane sira partisipa husi ajensia no husi governu hodi  partisipa no demostra tein hahan nudar asaun advokasia ba mane sira iha Timor katak knar tein ne’e laos knar feto nian de’it maibe mane mos bele hala’o. Konseitu eventu ne’e mosu  nudar anti-teze ba  sistema patriarkia iha Timor be hakotu ona katak tein ne’e feto nia knar de’it. Wainhira partisipa hela eventu ida ne’e, iha dadalia ida ho kolega ativista mane ida husi Indonezia, nia haktuir katak wainhira eventu loron internasional feto, movimentu feto sira iha nasaun balun to’o halo asaun la-tama serbisu iha loron refere ka halo marsa hodi ejiji direitu balun ne’ebe sira sente governu seidauk fornese. 

Kompara ho eventu iha Timor-laran ne’ebe barak liu selebra ho maneira serimonial, hahusuk ida mosu iha ha’u nia hanoin. Karik maluk inan feton sira senti duni sentidu loloos selebrasaun loron internasional feto ida ne’e? Ka keta halo loron ne’e sei sai deit selebrasaun ida ho sentidu mamuk enkuantu iha Timor-Leste problema konaba feto kontinua sa’e ezemplu violensia domestika iha uma-laran ka iha fatin publiku, asediu sexual iha fatin publiku, abuzu sexual no psikolojiku ba feto sira iha eskola, eskritoriu no uma-laran, seguransa ba feto sira wainhira la’o iha kalan husi eskola ka serbisu fatin, diskriminasaun iha serbisu fatin no falta asesu ba edukasaun no informasaun ba feto sira atu hasa’e sira nia kapasidade hodi dezenvolve an  no seluk tan. Kampanha atu hamenus no ultrapassa  problema hirak ne’e to’o ohin loron kontinua la’o maibe wainhira tuur ho feto maluk sira ka lee husi jornal sira ita sei kontinua rona sira nia halerik konaba problema hirak ne’e. 

Husi problema hirak ne’e, involvimentu mane (nomos feto maluk rasik) nudar perpetrador makaas tebes nune’e pergunta ba mane sira oinsa mane sira senti sentidu loloos husi loron internasional feto? Jeralmente, wainhira la’o tuir dalan sira ita sei deskobre nafatin oinsa labarik mane sira balun gosta book, abuza ka duni feto sira wainhira sira la’o tuir dalan envez de koalia didiak ho respeitu malu. Oan feto balun tenki para eskola tamba isin rua sedu tantu tamba falta informasaun konaba edukasaun sexual ne’ebe sei sai material taboo eh tamba relasaun sexual ne’ebe la seguru. Feto sira ne’ebe hetan abuzu sexual ka violensia domestika dalaruma seidauk hetan atendimentu propriu no balun hetan stigmatizasaun iha familia no sosiedade laran. Inan-feton balun tenki para serbisu wainhira laiha suporta natoon atu bele taumatan ba oan sira, entretantu inan balun mos tenki sakrifika nia tempu atu serbisu hodi husik oan sira iha uma atu bele ajuda laen fornese familia nia presiza tan oras ne’e vida karun tebes ho sasan folin ne’ebe kontinua sa’e. 

Problema hirak ne’e karik buat ne’ebe mosu superfisialmente de’it enkuantu problema barak liu mak karik seidauk hare’e hetan. Lema ‘Feto Forte Nasaun Forte’ presiza atu refleta ho didiak, karik feto Timor-oan sira forte tebes ona? Oinsa nasaun, sosiedade no individu sira bele kontribui hodi haforsa feto sira? 

Hanoin tuir belun ne’e nia istoria, ha’u foin hanoin hetan katak horiseik loron 8 Marsu ne’e envez hau foti tiha feriadu lae maibe ha’u kontinua tama serbisu. Ha’u senti iha loron ida ne’e, loloos feto sira iha Timor ne’ebe serbisu iha eskritoriu bele hetan permisaun atu la tama serbisu netik. Maibe iha kontestu Timor, hau senti karik mak iha loron 8 governu fo feriadu ba maluk feto sira mos, iha uma maluk feto sira sei kontinua hala’o nafatin serbisu uma-laran no responsabilidade familia no sosial sira seluk. Tamba iha Timor feto sira iha papel importante iha tebes  familia no sosiedade, to’o sira bele serbisu ona iha eskritoriu mos, fila uma sei la sees husi responsabilidade uma-laran ne’ebe makaas liu kompara ho mane sira. Tan ne’e karik, hanesan hau nia belun Srilanka ne’e hateten bele dehan loos, ‘Loro-loron mak loron feto hela de’it.’ 

Ikus mai ha’u nia parabeens ba feto maluk sira hotu no husu boot imi forte nafatin! 

VZ, Dili 8 Marsu 2016

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider