Hasoru-malun iha TIDS #Parte 1

Loraik ne'e ho ain kmaan ha'u hakat tama ba aula TIDS Becora no hakfodak wainhra hare'e ema kuinesidu balun iha ne'eba hodi dada-lia no han merenda halimar. Iha ne'eba ha'u nota de'it mak  sr. Aurelio eis reitor UNTL ho ninia espoza, Sr. Fransisco Guterres eis Secretario Estado Seguransa  no sr. Joao Saldanha reitor universidade foun JSU. Ha'u mai iha ne'eba tamba iha aula maibe ikus mai ha'u mos involve iha sorumutuk ne'e. 

Husi sr. Fransisco Guterres,  ha'u kuinese malun ho Pak Willi Toisuta, doutor (PhD) ida ne'ebe antes ne'e sai nudar reitor iha Universitas Kristen Duta Satyawacana ne'ebe sr. Fransisco uluk eskola ba. Pak Willi haktuir oinsa uluk nia hakaas Timor-oan sira ne'ebe estuda iha ne'eba atu aprende hala'o serbisu komunitaria hodi hela ho komunidade durante tempu feriadu atu bele aprende konaba konseitu dezenvolvimentu. Ohin loron,  ninia alunus sira iha Timor-Leste sai ona ema hirak ne'ebe tuur iha pozisaun importnate iha Timor-Leste hanesan sr. Fransisco Guterres, Sr. Joao Saldanha, Sr. Rui Gomes, Sr. Benjamin Corte Real no seluk tan ne'ebe balun husi sira mos foti ona doutoramentu. 
Wainhira husu konaba difikuldade ou dezafiu ruma ne'ebe nia hetan durante akompanha estudante Timor-oan sira iha tempu ne'eba durante Soeharto nia ukun, Pak Willy ho hamnasa midar ne'ebe hamaluk haktuir katak ba nia nudar mestre ida sei laiha difikuldade atu hanorin ka akompanha (estudante) sira wainhira ita buka atu mantein komunikasaun ne'ebe diak no nakloken. Pak Willi ohin loron sai asesor akademiku iha area edukasaun iha Indonesia no iha Australia. 


Hafoin, ha'u hasees an netik husi dadalia ho pak Willi hodi husik nia kontinua ninia reuniaun ho sr. Fransisco. Ha'u hakat ba meza foti bolinho no sumu atu hemu. Han no hemu netik tiha, ha'u hakat ha'u an hakbesik ba katuas malae mutin ida ho idade kuaze hitunulu (karik), oin kabuar no fuuk mutin ne'ebe hela uituan de'i,  enjoy hela dadalia ho maluk Timor-oan ida. Sr. Saldanha introduz katuas ne'e mai ami. Katuas ne'e naran sr. Josef Ivan Hotek, embaixador Checo ba Jakarta, Indonesia. Fofoun, ha'u surpreza uituan ho sr. embaixador ne'e nia jeitu ne'ebe hakbesik an ho livre ba ema hotu ho hamnasa no kmaan tebes. Atu la halo malirin atmosferu ha'u hase'e nia ne'ebe kaer hela dosi bolinhos ida iha liman.

Ha'u: Hello sr. Ivan, haksolok tebes bele hasoru ita. Ita diak ka ka lae?
Sr. Ivan: Sim igualmente. Ha'u diak loos sa tan han tan dosi midar ida ne'e. (Nia hamnasa midar hodi lambiska tiha bolinhos ida iha nia liman laran).
Ha'u: Ita kleur ona iha ne'e?
Sr. Ivan: Lae. Foin oras tolu liuba  (Nia hamnasa lesuk tiha). 

Hafoin hasee malun ne'e interompe ho maluk Timor-oan ne'ebe dadalia ho nia konaba asuntu dezenvolvimentu iha Timor no sr. Ivan hatan. 
"Imi (Timor-Leste) tuir ha'u hare'e uituan katak imi iha rekursu, imi iha ona osan minarai. Maibe imi ladauk hatene investe iha investimentu kreativu. Ida ne'e mak sai problema ba imi." 
"Nune'e karik mak ami presiza ema hanesan ita atu fo konselu mai ami konaba ida ne'e." Ha'u hatan. 
"La'e. imi la bele garante no depende ba konselu husi ema liur sira de'it. Tamba sira nia konselu mos sei la ajuda imi sai husi problema hotu .Imi rasik nudar nain ba rai ida ne'e mak tenki iha responsabilidade rasik hodi foti desizaun tomak ba buat ne'ebe importante ba imi nia futuru." 
"Entaun sr. Ivan, haktuir netik mai ami konaba Checo nia istoria..."
"Ahh... imi hakarak hatene mestre diak liu iha Europa mai husi ne'ebe? Sira ne'e mai husi Checo maibe ema bolu de'it dehan sira mestre diak-liu Europa nian maibe la temi dehan mai husi Checo afinal sira ne'e mesak husi Checo mak sira nia modelu hanorin adapta iha Europa laran."

Ami hateke nia hodi doko ulun no nia kontinua tan. 
"Ha'u hakarak fo hatene, ami Checo maski kiik iha Europa, ami buka atu dezenvove ami nia nasaun iha area technolojia. Karik imi hatene lente contacto (contact lense)? Ne'e ami nia engineiru sira mak pioneiru hodi halo no faan ba kompnhia global sira."
"Ne'e inklui Goole lense? Ne'e la'os produz husi Google?"
"Lae. Sira selu mai ami lisensa atu uza sasan ne'ebe sira nia produtu maibe ami mak nafatin produz no hetan kreditu ba produsaun ne'e. Ida ne'e parte teknolojia ne'ebe ami dezenvolve iha ami nia nasaun."

Koalia dadauk, ha'u nia dosente aula Dezenvolvimentu Economia fo sinal  aula kmesa ona nune'e ha'u hakat ba sala laran. 

VZ/ Becora, 05 Dezembru 2016. 

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider