Pergunta sira ba programa rádiu DADOLIN IHA RAI NAKARAS iha RADIU LIBERDADE, edisaun 23 Novembru 2016 ho tema ‘FETO NO LITERATURA IHA TIMOR-LESTE’






1. Tanba saida maka ita hakerek obra literariu? Saida maka motiva alin sira hakerek?
Ha’u hakerek tanba hetan inspirasaun husi livru istoria sira ne’ebe ha’u lee desde sei kiik no halo ha’u admira oinsa mak istoria ne’ebe ema hakerek iha livru laran ne’e bele sai hanesan mundu ida ne’ebe furak no halo ita mout iha laran wainhira lee.  Ho ida ne’e ha’u hare’e obra literariu hanesan ‘espelhu májiku/cermin ajaib’ ne’ebe bele halo ita hetan istoria konaba pasadu, prezente nomos futuru tan istoria sira ne’ebe autor sira ka ita hakerek.

2. Desde horibainhira maka ita hahu hakerek? Hahu hakerek ho lian saida? Tanba sa maka uza lian sira ne’e?
Ha’u foin hakerek wainhira sei eskola iha universidade. Ha’u hakerek ho lian Tetum tan hau hakarak atu senti sabor Tetum nudar lian ofisial iha istoria ne’ebe hau hakerek. Maski nune’e ikus ne’e ha’u mos koko atu hakerek ho lian ne’ebe hau sei hatene hanesan Indonezia, Ingles no Portugues maibe Tetum sei sai nafatin prioridade. Ha’u uza lian lian sira ne’e tamba ha’u hatene no aprende ona lian hirak ne’e no hakarak atu senti sabor ne’ebe lian hirak aprezenta wainhira ita hakerek ita nia istoria ba. 

3. Oinsa ita haree papel literatura iha ita-nia moris jeralmente?
Ba ha’u literatura iha papel importante hodi ajuda ema no sosiedade atu refleta realidade ne’ebe ita hasoru ona, hasoru dadauk no atu hasoru iha aban bairua. Tamba ho literatura ne’ebe aprezenta istoria husi pasadu no ita lee fali iha tempu agora, halo ita refleta no hetan lisaun husi istorai ne’ebe hakerek ona nune’e mos ba literatura prezente no futuru nian. 

4. Oinsa ita fahe tempu hakerek ho servisu iha uma kain laran hanesan inan ka feto raan ida? No mos hanesan feto professional ida mak iha karreira?
Ba ha’u nudar inan no professional ho karreira, ha’u admite katak susar tebes mai ha’u atu hetan tempu barak atu hakerek tamba okupasaun iha area rua ne’e. Maibe, entusiasmu atu hakerek kontinua sunu neon, hodi nune’e hau buka nafatin atu hatan entusiasmu ne’e hodi hakerek netik maski la barak eh rohan de’it no kompleta ho leitura ruma no diskusaun ho kolega sira atu hetan idea foun no inspira nafatin ha’u. 

5. Oinsa ita haree feto Timor oan sira iha área literatura iha tempu uluk, agora no aban bainrua?
Ba tempu uluk nian, ha’u seidauk hatene autor barak maibe ha’u fiar ita iha duni feto maluk balun ne’ebe hakerek obra litertura bazeia ba sira nia esperensia, sentimentu no espressaun liu-liu iha tempu okupasaun nian maski sira nia obra ha’u seidauk asesu hotu. Ba ohin loron nian, ha’u senti katak iha dadauk ona progressu ne’ebe iha autor feto sira foinsae ka adultu koko atu hakerek liu-liu liuhusi plataforma media-ssoial oioin atu espressa sira nia hanoin no sentimentu  ba topiku ne’ebe sira interesse. Maski ohin loron publikasaun seidauk barak ba obra hirak ne’e maibe ha’u fiar ba tempu oin mai sei iha autor feto barak iha Timor hodi haburas literatura Timor hamutuk ho autor mane sira.

6. Se maka sai ita-nia idola iha mundu literáriu?
Wainhira sei kiik ha’u lee obra Enyd Blyton, novelista Inglaterra tinan 1920-1960 hanesan ne’e ho obra Famous Five/Lima Sekawan nudar livru istoria Aventura ba labarik no hau gosta tebes livru ne’e nia istoria nune’e halo ha’u admira tebes ninia autor ida ne’e nudar obra famozu husi autor feto ne’ebe ha’u admira to’o agora. Tuir mai mak eskritora feto Indonesia naran Mira W. ne’ebe nia novella romansa famozu loos iha tinan 1990, nia doutora ida maibe sai novelista nune’e wainhira lee nia obra ita laos deit lee romansa maibe mos aprende uituan konaba lalok mundu  mediku nian.  Tuir mai autor amne  libanese Kahlil Gibran no eskritora Inglaterra Agatha Christie ho ninia novella serie detetivu.


7. Oinsá  ita haree literatura iha Timor-Leste no iha mundu? Oinsa alin sira haree papel literatura iha ita-nia prosesu dezenvolmentu nasionál ida-ne’e, no kontribuisaun literatura iha harii pas iha mundu?
- Ba ha’u literatura iha Timor-Leste ezisti no progressa ho neneik maski seidauk hetan asesu no reasaun siginifikativu husi leitor tomak iha Timor laran. Literatura konaba Timor-Leste tantu hakerek husi eskritor Timoroan ka estranjeiru mos  balun asesu ona mundu internasional hanesan obra husi Luis Takas Cardoso, Naldo Rey, Eufrasia Viera no sira seluk maibe mai iha railaran ha’u senti karik asesu ba obra hirak ne’e sei menus liu maski iha media sosial ema barak hatene ona.
Maski nune’e ha’u optimism katak ho plataforma media digital oras ne’ebe bele fasilita nafatin eskritor sira atu aprende no produz obra literatura no prosesu ida ne’e mos hola parte ona indiretamente iha dezenvovimentu ita nia rain. Liuhusi litertura mak ita espressa ita nian hanoin, idea no sentidu loloos ba ita nia sosiedade, embiente no mundu liuhusi obra hirak ne’e. 

Realiade hatudu katak ita nia moris komplexu tebes ho sistema no norma sira hotu ne’ebe ita hala’o no dalaruma ita ema hakarak buka ‘espasu’ ida  atu hasees an netik husi komplexidade hirak ne’e atu refleta ita nia ezistensia nudar ema humanu. No ‘espasu’ ida ne’e mak obra literatura koko atu oferese ba ita ema liuhusi obra ne’ebe ita lee eh hakerek.

VZ, Caicoli-Hudilaran, 23 Novembro 2016

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider