Titi Ninja iha Bis Liliara



Oras tuku sanulu dadeer wainhira ha'u to'o iha Terminal Becora ho taxi. Ha'u-nia oan feto Cátia kaer metin ha'u-nia liman la'o tuir ha'u.  Bis sira ne'ebé atu ba Baucau para tuituir malu hela hodi hein passajeiru.

Ha'u ko'us Cátia tara ho ami rua nia pasta iha kabas la'o lalais ba bis ne'ebè para uluk liu ho naran Liliara. Bis ida ne'e mak hein de'it atu sai tamba kadeira sira kuaze ema okupa ona.  Ne'e sistema foun ne'ebé kondutor bis hirak ne'e halo atu hamenus konjak hadau malu passajeiru.

Molok ne'e bis Baucau nia konjak sira gosta atu hadau passajeiru wainhira haree hetan deit sira husi ponte Becora maibé ikus ne'e sira la halo ona nune'e. Bis hirak ne'e ko'alia tuir malu ona atu tula passajeiru tuir sé mak mai para uluk liu iha oin besik estrada boot.  Wainhira passajeiru nakonu ona bis ne'e mak sai uluk no bis ne'ebé para tuir nia mak sei tula fali passajeiru sira mai ikus ne'e. Ho ida ne'e ha'u koko tama lalais bis laran atu bele hetan fatin no bele sai lalais.  Ha'u lakohi sa'e bis tuir mai hodi demora. Konjak hatudu fatin kamuk mai ha'u husi fileira sorin loos iha parte klaran atu ha'u sae ba tuur.  Feto ida mak tuur hela iha kadeira besik janela hateke metin ninia telfone. Ha'u sente nia idade sei foinsa'e.

"Lisensa, kadeira ne'e mana mesak de'it mak tuur ka ema iha ona?"

Feto ne'e hateke mai ha'u husi ninia ókulu loro-matan kor xokolate no foti liman halo jestu sigifika 'lae'.

Ha'u hatuun Cátia no husu nia hamriik metin atu ha'u tau diak ami rua nia pasta hodi tara ba iha kadeira iha ami-nia oin. Espasu husi ha'u tuur fatin ho kadeira oin kloot uituan no susar atu ha'u bele husik Cátia tuur iha ha'u hitin no karik bele mos sei susar ba nia atu book an. Pasiensia, nia tenki hamriik iha ha'u-nia ain rua nia leet no ha'u kaer ho nia atu labele monu ba klaran. Ha'u husu Cátia karik nia sente di'ak hamriik hanesan ne'e no nia fó hamnasa midar no do'uk ulun dehan 'diak hela'.

Taka tiha ha'u-nia ókulu metan ha'u hateke mai ha'u-nia sorin loos. Maluk pasajeiru feto iha ha'u-nia sorin ne'e oinseluk loos. Alende ninia matan ne'ebé naksubar husi ninia ókulu loro-matan ne'e, ninia oin mós ha'u labele identifika. Nia uza masker hena taka metin nia inus to'o mai ibun.  Maibé ha'u nota uituan husi ninia ókulu,  nia iha matan fulun naruk no matan fukun mahar. Nia konsege hateke hasoru ha'u no lalais hateke fali ba ninia telfone hanesan la preokupa ho ha'u-nia prezensa.

"Papa..." Cátia bolu ha'u ho sinal atu bisu-bisu mai ha'u. "Nusa doben?" ha'u se tilun ba nia. Keta halo nia hamlaha. Ohin nia ladun han barak.

"Titi ne'e hanesan fali ninja, hihihi... "
Ha'u hamnasa makili tiha molok haruka Cátia nonook no labele ko'alia tan feto kona-bá ne'e . Keta halo feto ne'e rona no halo hirus.  Ha'u la gosta halo problema iha fatin publiku ho situasaun dadaun ne'e. Sá tan iha bis Baucau nia laran.

Vendedor aifuan tama mai oferese tanjerinhas xineza no masan no ha'u sosa falun ida-idak.  Cátia husu kedas atu han tanjerinhas xineza ne'ebé midar loos ne'e no ha'u ajuda loke no fó ba nia. Feto 'ninja' iha ha'u nia sorin halimar hela Facebook no laliga ha'u. Ha'u ladun sente di'ak ho jeitu hanesan ne'e. Kuaze oras tolu ba oin ami mak sei tuur hamutuk iha kadeira ida.

"Lisensa mana,  hakarak han tanjerinhas? Bele foti", ha'u-nia oferta hapara nia husi hateke metin telfone.  Nia doko ulun fó sinal dehan lalika.

Cátia han hela tanjerinhas hateke ha'u hamnasa tan no bisu-bisu tan.  "Papa,  titi ninja lahetene ko'alia hihihi.. ". Ha'u tau liman fuan iha ibun husu nia atu nonook.

Ha'u mos kuriozu hela duni karik feto ninja iha ha'u-nia sorin ne'e monok duni?
Tamba tuur rabat malu ha'u bele haree mos saida mak nia haree iha ninia telfone. Nia nonton hela filme malae ho lian Inglés iha subtitulu.

"Prima,  nonton filme saida mak ne'e?" Ha'u husu.  Nia hateke metin ha'u, nafatin la ko'alia buat ida.  Doko ulun de'it katak lae. La kleur nia troka fali ho filme boneka labarik nian. Ha'u hamnasa mesak.  Nia nota hela nafatin la liga.

"Biin,  deskulpa eh.  Keta hirus.  Ha'u hakarak hasee de'it ita.  Ladun di'ak ita tuur hamutuk tiha no laliga malu fali. Bele ga?"
Nia la hatan maibé ha'u bele sente nia dada iis boot.  Karik nia hirus duni? Nia hateke fali ba ninia telfone ho liman bidu ba mai iha ekran leten ba momentu balun molok nia see fali ninia telfone mai ha'u.

"Ha'u laran beik hela.  Ko'alia ladiak."

Oh,  afinal. Ha'u hateke nia hamnasa mihis no do'uk ulun atu komprende.

"Deskulpa eh.  Ha'u lahatene katak ita laran beik. Sente araska loos ka?  Karik hakarak ha'u ajuda sosa buat ruma atu han?" Nia foti liman halo jestu 'lae'.

Lahatene tansá ha'u-nia laran nafatin lakohi rende atu bele halo interasaun netik ho nia maibé oinsá loos?  Cátia husu tan atu ha'u fó tanjerinhas fuan ida tan atu nia han.  Ha'u nota feto-ninja-laran-beik-hela ne'e hateke metin Cátia han hela tanjerinhas.

"Bin hakarak han tanjerinhas?  Foti ida ba sah".  Ha'u insiste. Cátia hateke ha'u la kompreende. Feto ninja ne'e hanesan laran ruak hela.

Ha'u bisu-bisu ba Cátia atu nia mak fó tanjerinha iha plástiku ne'e ba nia.  Feto ninja ne'e simu duni no foti fuan ida de'it.

"Bin,  foti tan ba,  sei barak hela ne'e". Nia nafatin doko ulun de'it.

Nia la han kedas tanjerinhas fuan ne'e maibe ko'a halo kanek kois de'it ho ninia liman kukun no see aifuan ne'e ba ninia inus hodi horon nia morin durante minutu balun.  Ha'u hateke metin nia halo nune'e de'it ho la kompreende. Tanjerinhas la han maibé horon fali mos iha ne'e.

"Obrigado barak maun", ha'u hakfodak rona nia ko'alia ba dala uluk liu.  Nia lian mahar maibé furak. Afinal nia la monok ida.  Herankai. Nia ninja duni.

Becora, Febreiru 2020

Photo: Annie Spratt (https://unsplash.com/@anniespratt)








Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider