Lista Filme Drama Romanse 10 adopta husi novella Obra husi Nicholas Sparks atu Asiste durante Loron Valentin

Drama romanse sai hanesan jenre popular ida iha mundu literatura nomos mundu filmajen. Drama romanse barak mak adopta husi obra eskrita novella no transforma ba filme ka drama serial famozu iha televizaun.Durante loron Valentin sai hanesan selebrasaun loron domin ne'ebe nakonu mos ho sentidu romantiku.

Nicholas Sparks mak eskritor, roteirista no produtor ida husi Estadu Unidos America. Ninia obra novella sira lori tema drama romanse no obra hirak ne’e adopta ona ba filme drama romantiku lubuk be produz iha Hollywood nudar kompanhia entretenimentu boot ida iha mundu tomak. Estrela popular sira iha adaptasaun filme obra Sparks nian mak hanesan Ryan Gosling, Rachel McAdams, Mandy Moore, Chaning Tattum, Miley Cyrus, Zac Effron, Richasrd Gere no estrela famozu sira seluk.

Tuir mak lista filme romanse Hollywood husi obra Nicholas Sparks ne’ebé ha’u konsege haree ona:

1.     The Notebook

Novella titulu: The Notebook

 Tinan publika: 1996

 Tinan lansa filme: 2004

 Estrela prinsipal: Rachel McAdams, Ryan Gosling

 Obra novella The Notebook sai hanesan Sparks nia obra novella ne’ebé  publika ba dala uluk liu. 

Filme ne’e haktuir kona-ba Noah Calhoun, katuas idozu ida ne’ebé konta tuir fali notas sira husi ninia kadernu diáriu ba ninia feen ne’ebé sofre hela moras Alzheimer iha uma-idozu nian. Narasaun reversu (konta ba kotuk) husi diáriu ne’e mak haktuir fali oinsá lalaok istória domin hahú entre Noah Calhoun ho ninia feen Allison Calhoun wainhira sira sei sei tinan 17 iha sidade New Bern, North Carolina. 

Noah no Allison hakarak duni atu hola malu maibé tamba diferensa klasse sosial, Allison ninia inan-aman lakohi simu Noah. Hafoin hirus malu tamba susar atu mantein sira-nia domin, Noah no Allison mos fahe malun. Hafoin tinan hitu sira hasoru malu fali iha sidade hanesan. Noah fila husi funu no Allison iha ona noivu. Sira-nia hasoru malu akontese hafoin Noah fó anunsiu atu faan uma modelu-antebellum ne'ebe nia hadia no Allison haree hetan anunsiu ne'e iha jornal no hakarak atu vizita. Iha vizita ne’e, Allison deskobre katak Noah durante sira fahe malun sempre hakerek surat ba nia maibé surat sira ne’e la to’o iha ninia liman tamba Allison nia mama mak subar tiha. Husi konflitu ne’e mak hamoris fali domin ne’ebé sira sei rai metin hela.

  “No matter what happens to us; everyday spent with you is the best day of my life.” 

(Atu saida mak akontese ba ita; maibé loron-loron ne’ebé ha’u passa ho ó mak loron ne’ebé di’ak liu iha ha’u-nia moris tomak)

 2.       A Walk to Remember 

Novella titulu: A Walk to Remember

Tinan publika: 1999

Tinan lansa filme: 2002

Estrela prinsipal: Shane West, Mandy Moore

Filme lokaliza iha tinan 1958–1959 ho  narasaun husi Landon Carter, katuas ida ho idade 57 haktuir fila-fali ninia istória moris wainhira sei foinsae ho idade tinan 17 no sei estuda iha eskola sekundária.

Landon Carter foinsa’e ida mak hela iha sidade kiik Beaufort, Carolina Norte, sidade ne’ebé tane aas valor relijiozu.  Landon hela ho nia aman ne’ebé serbisu iha kongressu no sempre sai ba sidade seluk nune’e la dun passa tempu barak iha uma ho Landon no halo aman-oan ne’e nia relasaun nakonu tensaun tan Landon sempre hetan pressaun husi nia aman atu sai prezidente da klasse iha eskola no estuda makaas.  

Hafoin konsege eleitu sai duni prezidente klasse, Landon hetan obrigasaun tenki atende festa dansa eskola nian no lori ho ninia parseiru feto. Tamba feto sira ne’ebé nia kuinese mesak iha ona parseiru dansa, Landon maski la gosta tebes, tenki obriga an husu Jamie Sullivan atu sai ninia parseiru durante festa. Jamie Sullivan mak oan feto husi ministru igreja iha sira nia sidade. Nia feto ida simples, matenek, la ransu arbiru, sempre ativu iha igreja. Hafoin husu ajuda ba malu no toman malu diak halo Landon mos laran monu ba Jamie no hakarak atu hametin domin. Iha festa Kalan Tinan Foun nian, Landon deklara ninia domin ba Jamie wainhira sira dansa hela maibé Jamie lakohi simu tamba nia sofre hela moras leukemia no hein de’it tempu atu mate. Final husi romanse ne’e halo fuan triste maibé husik hela lisaun  furak kona-bá oinsá bele apresia ema ne’ebé ita hadomi tempu sei fó biban. Filme ne'e mos inklui elementu muzikal ne'ebe atua rasik husi Mandy Moore nudar kantora ida.

“Love is like the wind; you can’t see it but you can feel it.”

(Domin ne’e hanesan anin, ó labele haree maibé ó bele sente)

3.       Nights in Rodhante Island

  Novella titulu:  Nights in Rodhante Island

  Tinan publika: 2002

  Tinan lansa filme: 2008

  Estrela prinsipal: Benjamin Richard Gere, Diane Lane

 Adrienne Willis prosesu hela divorsiu ho nia kaben Jack maibé Amanda nia oan feto boot la simu desizaun ne’e. Jack konvense Adrienne atu simu fali nia maibé Adrienne laran ruak hafoin toman Jack ho feto seluk. Ho razaun atu buka tempu hakmatek ba nia an hodi deside loloos, Adrienne ba vizita nia kolega iha Rodhante hodi oferese an ajuda nia kolega taumatan no atende ba uma-akomodasaun iha tasi ibun durante fin-de-semana.

Paul Flanner, vizitante ida ne’ebé mai hela iha uma-akomodasaun ne’e atu hakmatek an husi naha emosional nudar médiku ne’ebé la konsege halo sirurjia ho susesu no rejulta nia pasiente ida mate ho trajiku  iha Rodhante. Durate hela iha uma ne’e mak halo Adrienne no Paul sai belun hodi fo suporta malu emosionalmente nomos haburas domin entre sira nain rua. Hafoin husik Paul atu vizita nia oan mane iha Amerika Sul, Paul no Adrienne promete ba malu atu hein malu hodi moris hamutuk no kontinua komunika ba malu liuhusi surat. Diferente ho romanse adoptadu sira seluk ne’ebe uza karater foinsa’e ka adultu, iha obra ne’e Sparks aprezenta karater adultu ho idade maduru ho konflitu emosional ne’ebé la lakon nia intensidae romantiku kompara ho obra sira seluk ne’ebé Sparks produz ona.

“The greater the love, the greater the tragedy when it’s over.”

(Wainhira domin ne’e boot liu, mak trajedia ne’ebé mai ho nia mos makaas liutan iha tempu nia para)

4.       Dear John

Novella titulu: Dear John

Tinan publika: 2006

Tinan lansa filme: 2010

Estrela prinsipal: Channing Tattum, Amanda Seyfried

Filme ne’e haktuir kona-ba John Tyree, sarjentu forsa militar EUA ho relasaun ho ninia namorada Savannah Curtis, estudante universitariu ida. John ninia aman sofre hela autismu tipu Sindroma Asperger no gosta halibur osan-besi. Hafoin passa tempu balun ho Savannah no promote atu hein malu nafatin, John tenki kontinua fali ninia knar militar iha rai liur. John no Savannah kontinua hakerek surat ba malu hodi kontaktu malu no surat sira ne’eb Savannah hakerek ba ne’e sempre ho titulu ‘Dear John’. 

To’o tempu ida Savannah hakerek ba John katak nia iha ona noivu no labele ona kontinua domin ho John. Hafoin tinan balun, John fila fali mai nia uma atu haree netik nia aman ne’ebé sofre stroke no baixa hela iha hospital. Durante hein nia aman, John lee fali surat sira ne’ebé nia hakerek ba ninia aman ho laran triste tan la konsege passa tempu barak ho ninia aman.  John hetan fali Savannah ne’ebé kaben ona ho Tim, ninia kolega di’ak ida ne’ebé mos sofre hela moras Lymphoma. Tim fo hatene John katak Savannah sei hadomi  nafatin nia. Filme ne’e haktuir ho alinamentu ne’ebé la linear maibé emosaun intensa husi drama ne’e haktuir ho diak tebes.

“Two weeks together, that’s all it took, two weeks for me to fall in love with you.”

(Semana rua hamutuk, ne’e to’o ona, semana rua ba ha’u atu monu iha domin ba ó)

5.       The Choice

Novella titulu:  The Choice

Tinan publika: 2006

Tinan lansa filme: 2016

Estrela prinsipal: Benjamin Walker,Teresa Palmer

Travis Shaw, veterinariu ida hela iha Wilmington no iha ona namorada naran Monica maibé seidauk hanoin atu hametin sira-nia relasaun ba oin. Gabby Holland estudante mediku ne’ebé foin muda hela-fatin  no vizinhu kedas ho Travis. Sira-nia sorun-malu dahuluk ladun furak tamba dezintendimentu ne’ebé Travis kria. Gabby iha ona namoradu médiku Ryan MacCarthy ne'ebe tenki ba serbisu iha sidade seluk no ladun mai vizita Gabby  bebeik. Gabby no Travis sai besik-malun liutan tamba hasoru malu loroloron. Travis no Gabby tuir mai hakotu sira-nia relasaun ho sira idaidak nia namoradu no ikus mai deside moris hamutuk nudar kabenain.

Iha kalan ida, Gabby hetan asidente wainhira lori kareta atu fila ba uma no rezulta tenki baixa iha hospital ho estadu koma ne’ebé permanente no depende de’it ba ekipamentu-apoiu-moris husi ospital ba tempu naruk. Dotor sira ikus mai rende no sente Gabby dalaruma labele hadeer no rekupera fali. Sira husu Travis tenki deside atu hasai Gabby nia ekipamentu apoiu-moris ne’ebé sei rezulta hakotu Gabby nia moris.  Istoria filme lao ho alinamentu linear maibé la hamenus ninia furak iha tensun romantiku.

“How far would you go to keep the hope of love alive?”

(O sei kaer metin nafatin ó-nia esperansa domin to’o iha ne’ebé?)

6.       The Lucky One

Novella titulu:  The Lucky One

Tinan publika: 2008

Tinan lansa filme: 2012

Estrela prinsipal: Zac Effron, Taylor Schilling

Logan Thibault, marineiru EUA ida ne’ebé fila husi missaun iha Iraq no sofre Postraumatic Stress Disorder (PTSD) no Sente-sala-ba an nudar Sobrevivente. Atu hamenus ninia sofrimentu mental ne’e, Logan deside atu buka tuir nain ba fotografia ne’ebé nia hetan durante tiru malu iha Iraq husi  nia maluk soldadu matebian ida naran ‘Aces’. 

Jornada atu buka tuir nain ba fotografia ne’e mak lori nia hasoru malun ho Beth Green maibé nia susar atu esplika ninia razaun loloos.  Logan finji fo razaun buka hela serbisu no Ellie, Beth nia abó-feto fó duni serbisu ba nia atu halo manutensaun ba uma laran. Durante hela ho Ellie halo Logan bele kuinese diak Beth no halo kolega ho Beth nia oan-mane maibé hamosu suspirasaun husi Beth nia laen-uluk ne’ebé deskonfia tebes Logan. Konflitu triangular ne’e mos mak ikus mai loke dalan ba Logan atu deskobre fali nia an rasik nomos ninia domin ba Beth.

      “Everyone has their own destiny, not everyone makes the choice to follow it. And I’m lucky I did.”

(Ema ida-idak iha ninia destinu rasik, laos ema hotu mak bele hili rasik no halo tuir sá mak nia hili. No ha’u mak sorte tamba ha’u konsege hili duni)

7.       The Last Song

 Novella titulu:  The Last Song

Tinan publika: 2009

Tinan lansa filme: 2010

Estrela prinsipal: Miley Cyrus, Liam Hemsworth.

Veronica ‘Ronnie’ Miller, foinsa’e adolesente ida ne’ebé moris ho inan-aman divorsiadu. Ronnie iha abilidade no talentu ba múzika no hetan oferese husi eskola múzika Juilliard maibé nia lakohi atende tamba rai hirus ba ninia aman ne’ebé deside fahe malu ho nia inan durante tinan tolu ona. 

Wainhira  passa ferias ho nia aman iha Georgia, Ronnie hasoru malu ho Will Blakelee no hahu namora ho nia maibé tenki fahe malu tamba dezintendimentu balun. Ronnie ikus mai deskobre katak nia aman moras todan no hafoin nia aman mate mak fanun Ronnie atu kontinua fali ninia estudu iha muzika no finaliza kompozisaun kanta ida ne’ebé nia dedika espesial ba ninia aman. Diferente ho obra Sparks sira seluk ne'ebe foka makaas ba romanse entre adultu, filme ne'e foku liu ba drama entre oan ho aman ne'ebe liga liu ba lalaok moris joven foinsae. Filme ida ne’e mos sai hanesan filme ne’ebe hasae popularidade Miley Cyrus no ninia knananuk OST titulu ‘When I look at You’.

 “We’re not perfect. Any of us. We make mistakes, we screw up but then we forgive and move forward.”

(Ita la perfeitu. Nein ema ida. Ita halo sala, ita monu maibé tuir mai ita fo perdua no la’o ba oin)

8.       Safe Haven

Novella titulu:  Safe Haven

Tinan publika: 2010

Tinan lansa filme: 2013

Estrela prinsipal: Josh Duhamel, Julianne Hough.

Erin Tierney (Katie Fieldman) feto ida ne’ebé halai subar husi nia laen abuzivu iha Boston. Ninia esforsu atu halai subar lori nia konsege halai sai husi sidade ho bis no halo nia to’o mai iha sidade kiik ida naran Southport iha North Carolina. Iha sidade ne’e mak Erin/Katie subar an ho identidade foun nudar Katie Fieldman no hasoru malu ho Alex Wheatley, mane-faluk ida ho oan nain rua no hahú fali relasaun domin ho neineik. 

Entretantu, iha Boston, Kevin Tierney, detetivu/polisia ida buka tuir hela Erin nudar suspeitu prinsipal ba kazu omisidiu (oho) no publika Erin nia fotografia ba eskritoriu polisia hotu-hotu iha sidade sira  ne’ebé besik. Drama romanse ne’e inklui  elementu suspense (hatauk) no místiku ne’ebé kmaan maibé la hasees sabor romanse ne’ebé familiar iha Sparks nia obra sira.  

“Everyone has a past, but that’s just it – it’s in the past. You can learn from it, but you can’t change it.”

(Ema ida-idak iha passadu, maibé mak nune’e ona – ne’e hela ba passadu ona. O bele aprende husi nia, maibé ó labele muda nia)

9.       The Best of me

Novella titulu:  The Best of me

Tinan publika: 2011

Tinan lansa filme: 2014

Estrela prinsipal: James Marsden, Michelle Monaghan.

Dawson ho Amanda namora malu wainhira sei foinsa’e iha tinan 1992 iha sidade Louisiana. Durante tuir malu ne’e mak sira  kuinese malu ho Tuck Hostetler, katuas estranjeiru ida ne’ebé laran-diak no hela mesak de’it iha uma kiikoan (cabana) ida. Tuck hetan Dawson subar an iha ninia uma tan atu hasees an husi ninia aman rasik nia abuzu no violensia. Tuck mos taumatan ba Dawson hanesan nia oan rasik. 

Tamba konflitu kompleksu balun ho ninia aman rasik rezulta Dawson nia primu hetan tiru to’o mate, Dawson tenki tama prizaun no hakotu ninia relasaun ho Amanda. Liu tinan ruanulu resin, Dawson no Amanda tenki fila-fali mai iha Louisiana tamba hetan telfone husi Tuck nia advogadu. Filme ne’e haktuir istoria domin entre Dawson Cole no Amanda Collier-Reynold ho alinamentu tempu ne’ebé troka malu ba mai husi tempu sira sei foinsa’e to’o sai adultu.

 “Memories are funny things. Sometimes they are real, but other times they changed into what we want them to be.”

(Memoria sira ne’e buat komik ida. Dalaruma sira real duni, maibé dalaseluk fali sira nakfilak ba buat ne’ebé ita hakarak atu mosu.)

10.   The Longest ride

Novella titulu:  The Best of me

Tinan publika: 2013

Tinan lansa filme: 2015

Estrela prinsipal: Scott Eastwood, Britt Robertson.

 Luke Collins, kavaleiru professional ida namora ho Sophia Danko estudante dep. arte husi Wake Forest University. Iha sira-nia sai-hamutuk dahuluk nudar namoradu, tuir dalan sira hetan kareta ida baku fila iha sira-nia oin no katik ba iha estrada ninin. Wainhira sira tun ba ajuda, sira hetankatuas ida ho idade tinan 91 kaer metin kaixa ida no husu sira rua atu salva nia maibé labele husik hela ninia kaixa ne’e. Luke no Sopiha konsege lori katuas ne’e ba hospital hodi hetan tratamentu. 

Iha vizita ba  katuas ne’e mak Sophia hatene nia naran Ira Levinson no kaixa ne’ebé nia ejiji atu lori ho ne’e nakonu ho karta domin ba ninia feen matebian Ruth Levinson desde nia sei foinsae (adolesente). Sophia oferese an lee karta hirak ne’e ba Ira no realiza husi karta hirak hanesna haktuir fali memória oinsá Ira ho Ruth hasoru malu to’o hola malu. Entretantu, Sophia no Luke mos kontinua tuir malu no hetan obstaklu balun ba sira-nia relasaun no laran ruak atu kontinua nafatin. Iha romanse ida-ne’e interesante mak Sparks haktuir ho maneira juxtapose (kahur ba mai) entre istoria domin husi jerasaun tuan no foun ho furak no halo obra ne’e diferente ho obra sira seluk ne’ebe atua ona ba filme.

“Love requires sacrifice. But it’s worth it.”

(Domin tenki halo sakrifisiu.  Maibé ne’e merese duni)

 Iha Dili, filme hira ne'e disponivel iha formatu DVD ne'ebe faan iha loja DVD iha Dili laran.

 

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider