Lisaun kona-ba Namora husi Frater Anton

 
Haree video ne'ebé oras ne'e viral ho títulu 'video edukativu-labele namora iha iha fatin publiku' husi PNTL DPKN (la hatene ofisial duni ka lae) ne'e halo ha'u kestiona fali kona-ba objektivu namora no iha tempu hanesan fó hanoin hikas mos ha'u ba Frater Anton, manorin lisaun relijiaun katólika wainhira ha'u sei SMP kelas 2 (8 ano). 

Desde loron dahuluk nia tama iha aula laran, fofoun ami hotu hakfodak haree nia aparensia. Nia ema ida isin-boot, ain aas, oin kabuar no oklu mutin ne'ebé nia uza halo nia atu hanesan fali Giant iha serial Doraemon. Sente komik, ami kebit malu hamnasa maibé kuriozu mos karik nia mos manorin siakteen ida. To'o nia koalia introduz an mak ami hotu hanesan hipnotizadu wainhira. Nia koalia ho lian mamar sutake Javanés no mane sira be bainbain gosta abuza manorin sira mos derepente hateke metin de'it hodi husik nia koalia. Iha Lospalos, Frater balun husi komunidade Salezianu mai hanorin iha eskola sira ho voluntariamente. Frater Anton tempu ne'e foin mai iha Lospalos no nia mos sai manorin voluntáriu ba ami nia klasse. 

Tempu ne'e ami alunus hamutuk limanulu resin iha sala ida tamba edifisiu la to'o atu fahe tan ami. Manorin sira seluk sente ulun moras ho ami nia kuantidade tan ami barak liu no susar atu kontrola wainhira nakrotok. Manorin feto ida too tanis tamba susar atu halo ami hakmatek. Tempu ne'e ami sente manorin sira konsidera ami hanesan asufuik ne'ebé tenki kontrola atu bele maus. Maibé Frater Anton nia prezensa loron ne'e hanesan nakfilak tiha ami sai bibi oan sira be maus iha bibiatan nia oin. 

Durante nia hanorin, alende esplikasaun baibain, nia mos halo ami tenke lee leitura kona-ba problema ida mak nia sei halo pergunta atu ami bele reflete no diskuti hamutuk. Iha lisaun ida mak Frater Anton hanorin kona-ba tópiku namora ho pontu prinsipal sira ha'u sei hanoin hetan mak tuir mai:

- namora ne'e relasaun ne'ebé harii entre feto no mane ida ne'ebé iha atrasaun fízika no emosional ba malun no hakarak atu kuinese malu diak liutan hodi komunika bebeik ba malun husi meius oioin (la'o hamutuk, hala'o atividade publiku hamutuk ka hakerek surat ba malun)

- namora sai dalan atu prepara an ba kazamentu katóliku ne'ebé metin

- namora ne'ebé saudável fó tempu no espasu ba malun atu respeita malun (fízikamente no emosionalmente) no la'os obriga malun ka bandu malun iha atividade loro-loron tamba relasaun namora la garante katak sira rua sei to'o ba faze kazamentu. 

- sei SMP, diak liutan atu lalika mete namora lai tamba dalabarak foinsa'e iha tempu ne'e interpreta sala sentimentu atrasaun fizika ka emosional ba domin. Diak liu foka atu mantein relasaun pozitivu ho ema hotu no buka respeita malun no apoiu malu nudar estudante. 

- karik la susesu iha relasaun namora, labele laran taridu demais hodi senti neon nakraik ka rai ódiu ba ema seluk maibé buka atu simu katak ne'e etapa normal iha moris nudar foinsa'e. 

Biar aprende ona nune'e, ha'u realiza tempu ne'e ami barak mak falha atu aplika pontus hirak ne'e maski iha balun konsege duni halo tuir. 
 
Tempu foinsae ne'ebé ha'u passa, ha'u observa diferente tebes ho tempu ohin loron nian. Tempu ne'e telfone mos laiha sa tan media sosial. Ema hotu hatene malu husi ibun ba ibun. Namora sai buat ida ne'ebé tabu nomos normal entre foinsae balun ho objektivu oioin. Maioria tamba sentimentu kuriozu temporáriu ba malun no atrasaun fízika no emosional ba ida-idak nia kualidade personal ne'ebe úniku  (bonita-bonitu, matenek intelektual, matenek koalia halo laran monu, riku, jeitozu, talentiku, badinas, etc). 
 
Iha tempu ne'eba mos, iha foinsa'e barak barak mos mak halao namora ho distansia dook tanba eskola la hanesan iha sidade ida ka ou munisipiu keta-ketak no hasoru malu dala ida-ida liuhusi hakerek karta domin ba malun ne'ebé tempu ne'eba sei popular tebes. Bele nune'e, laos ema hotu iha tempu ne'e bele hakerek karta domin maibe sira ne'ebe hatene konsidera hanesan iha abilidade espesial. 
 
Tuir Frater Anton esplika, namora nia pontu prinsipal mak komunikasaun no respeita malun  maski dalabarak komunikasaun durante tempu namora iha tempu foinsae la sempre fó kualidade diak no hetok nakfilak sai miskomunikasaun hodi sai hirus malun, fó para ba malu ka ódiu malun ho razaun la saudavel tamba foinsa'e sira iha tempu ne'e emosionalmente seidauk maduru atu tetu desizaun ka asaun ruma ne'ebe halo no dalabarak seidauk hatene didiak konsekuensia husi desizaun no asaun hirak ne'e nia risku ba aban bairua nian.  Tan ne'e sujere tebes atu foinsa'e sira bele evita relasaun namora ne'ebe la saudavel no se bele karik mantein amizade pozitivu.
 
Durante tempu ne'e mos hau observa namora sai dalan ida mane ka feto sira uza hodi julga malu, konta malu, bandu malu, hirus malu to'o baku malu hodi kria ambiente ladiak, parte husi prosesu identifikasaun an durante foinsae  be rezulta husi falta matadalan no aprende husi kultura ka kustume negativu husi uma laran. 

Iha tempu ohin loron, dalaruma pontus hirak husi Frater Anton nia lisaun presiza atu reforsa fali maibé kontestu ohin diferente ona. Maizumenus, oinsá foinsa'e sira aprende kona-bá konseitu namora iha eskola ho kontestu teknolojia avansadu hanesan ohin loron? Oinsá sira bele aprende konseitu namora ne'ebé saudável? Karik bandu sira lalika namora iha jardin bele sai solusaun natoon atu rezolve preokupasaun moral iha foinsae sira leet?

Frater Anton oras ne'e ha'u rona katak sai ona padre maibé ha'u lahatene nia iha ne'ebé. Tempu ne'e ha'u la konsege husu karik nia mos konsege namora ona wainhira sei foinsae hanesan ami iha tempu ne'ebá.

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider