Postingan

Menampilkan postingan dengan label Refleksaun

Aprende Liafuan Inundasaun

Gambar
Air Bah Ha’u rona liafuan ne’e ba dala uluk husi aiknanoik ida foti husi biblia antigu testament durante aula Relijiaun Katólika. Aiknanoik ne’e ha’u-nia manorin feto  ema Atambua ida mak konta tuir wainhira ha’u sei kelas 2 SD. Nia mos pinta tuir fali aiknanoik ne’e ho jiz lolon mutin iha kuadru ai-kabelak metan ida no pinta hotu tiha ami alunus hare’e imajen sira ne’e hanesan tiha ho filme animasaun Mickey Mouse iha era 1930 sira ne’e. Kor  metan no mutin. Banjir Liafuan ne'e nafatin sai de’it hanesan imajinasaun wainhira ha’u aprende lee no kompreende liafuan ne’e nia vizual husi ilustrasaun ida iha livru lisaun Bahasa Indonesia klasse III SD. Ilustrasaun  ne’e pinta ho formatu vignete kor metan no mutin. Ha’u hanoin liafuan banjir ne’e mos nia koor metan ho mutin iha realidade hanesan liafuan air bah ne’ebé manorin feto ema Atambua ne’e pinta iha kuadru. To’o wainhira ha’u ba tuir doutrina premeiru komunhaun nian mak ha’u foin hatene katak ‘air bah’ no ‘banjir’ ne’e la

Ai-gamal no Funeral Ida

Gambar
Iha ninia rentos be otas tuan ona, liña namkurut idaidak rai ninia istória moris. Ha'u laran-husu, kmanek oinsá loos karik ninia foinsa'e uluk ne'e? Molok ne'e,  ha'u rona ema haktuir ninia aiknanoik: Katak uluk iha tempu ida, nia lakon tiha ninia fuan-sorin iha duut-funan-mutin fuik nia leet, iha kalohan nakukun nia okos, husi ema-laran-metan sira nia bala-musan. To'o oras ne'e ninia raan iis morin hela iha duut-funan-mutin fuik hirak ne'e wainhira ema ba hakbesik. Hafoin lakon ne'e, ninia mundu nakdoko lesuk maibé nia tuba metin nudar feto, inan, manorin,  funu-nain. Moris nudar luta ida iha mundu ida be sai ona palku funu nian. Horseik no horseik sira seluk,  ha'u sei rona oinsá nia hakilar nudar makaer-ukun no  maktutan lian ba kbiit-laek sira. Nia lian be aas ha'u rona de'it husi rádio iha taxi ida be tuan ona, hanesan laloran be siak husi tasi-feto be kmanek-maus iha loron manas. Loron ida iha tinan kotuk,  hafoin Natál

Barbados Lily (Hippeastrum puniceum): Aifunan Novembro ne'ebe ha'u kuinese iha Lospalos

Gambar
Barbados Lily (Hippeastrum puniceum) Hippeastrum puniceum kuiñesidu ho naran Barbados Lily nudar aifunan murak ida husi jéneru (genus) botániku Hippeastrum ne'ebé pertense ba família Amaryllidaceae (Português: Amarilidaceas). Aihoris husi família ida-ne'e nia lalaok mak hare'e ba hanesan duut-tahan-naruk ho tahan hanesan ho surik (herbacea), moris ho tempu naruk bele to'o tinan (perenial) no iha  abut ho isin bubu-boot hanesan liis  isin (bulbo).   Pintura Amarylis reginae husi pintor Franses Pierre-Joseph Redouté (1802-16) Naran Amaryllis rasik foti husi naran karatér bibi-atan-feto ida iha poeta Romano Virgílio nia poezia 'Eclogues' maibe mos foti husi liafuan Igregu ἀμαρύσσω (amarysso) . Iha fonte seluk, sei liga mos ho mitu Igregu ne'ebe haktuir katak Amaryllis mak  nimfa (feto-ran ne'ebe bele nakfilak ba animal ruma) moedór ida ne'ebé gosta tebe-tebes bibiatan-mane ida naran Alteo, mane ne'e iha oin-bonitu no isin-forte mai

Lisaun kona-ba Namora husi Frater Anton

Gambar
  Haree video ne'ebé oras ne'e viral ho títulu 'video edukativu-labele namora iha iha fatin publiku' husi PNTL DPKN (la hatene ofisial duni ka lae) ne'e halo ha'u kestiona fali kona-ba objektivu namora no iha tempu hanesan fó hanoin hikas mos ha'u ba Frater Anton, manorin lisaun relijiaun katólika wainhira ha'u sei SMP kelas 2 (8 ano).  Desde loron dahuluk nia tama iha aula laran, fofoun ami hotu hakfodak haree nia aparensia. Nia ema ida isin-boot, ain aas, oin kabuar no oklu mutin ne'ebé nia uza halo nia atu hanesan fali Giant iha serial Doraemon. Sente komik, ami kebit malu hamnasa maibé kuriozu mos karik nia mos manorin siakteen ida. To'o nia koalia introduz an mak ami hotu hanesan hipnotizadu wainhira. Nia koalia ho lian mamar sutake Javanés no mane sira be bainbain gosta abuza manorin sira mos derepente hateke metin de'it hodi husik nia koalia. Iha Lospalos, Frater balun husi komunidade Salezianu mai hanorin iha esk

UDS: Voluntarismu Foinsa'e Manorin Helik iha Lidun Palapasso

Gambar
Loraik ida iha fulan Juñu, ha'u dezaraska buka alin-feto ida naran Mazia ne'ebé ha'u atu hasoru hodi entrega livru ida ba nia liman. Ami haruka mensajen ba malu iha messenger antes atu hasoru malu no nia hakerek dehan "ha'u sei tuir hela formasaun iha palapasio. Atu besik hotu ona.   Mana bele mai de'it iha ne'e ka?"  Hakerek tiha liafuan "bele" nodi hatan ba nia, ha'u mós aranka dadaun ba sa'e mikrolet 010 no tuun iha tasi-ibun àrea Palácio do Governo (ha'u la dekor nia naran foun be foin inaugura ne'e). Tuur hateke tasi ibun, ha'u haruka tan mensajen ba Mazia.  "Ha'u iha ona palásio oin, alin iha ne'ebé?"  Liutiha minutu lima, ha'u simu resposta. "Mana ha'u sai mai estrada boot maibé mana laiha." "Alin, ha'u iha hela Palácio Governo oin ne'e. Ha'u la haree ita iha estrada. Ita tuir formasaun iha ne'ebé?" ha'u hatán. "Ooh mana, ha&

Loron Matebian ho Ninia Impaktu Ekonómika Iha Timor-Leste

Gambar
Estrada sira iha sidade Dili nia laran sei hakmatek tebes wainhira kalendáriu marka loron 1 no 2 Novembru. Loron rua ne’e mak loron importante tebes ba ámbitu selebrasaun Finado ka loron matebian nian. Tuir tradisaun igreja, iha loron 1 Novembru selebra loron Santu no Santa sira ka matebian hirak husi relijiaun katólika ne’ebé wainhira sei moris husik hela ezemplu moris tuir virtude kristaun nian enkuantu iha loron 2 Novembru mak loron atu fo onra ba matebian sira ho orasaun. Nune’e iha loron rua ne’e, sei iha missa iha igreja no kapela sira ho ema barak mai lori ho raga nakonu ho lilin no aifunan atu fó bensaun no envelope ho osan esmola no naran matebian sira atu bele hetan bensaun no harohan. Uluk ha’u sei kiik, durante tuir doutrina premeiru komunhaun nian, katekista konta katak  loron ne’e mak klamar sira be sei hela iha purgatóriu sei bele ba lalehan wainhira família sira harohan makaas iha loron ne’e. Laos de’it iha igreja no kapela, missa ba selebrasaun loron matebian mos

Manatuto no Ninia Futuru Dramaturgu,Poeta, Poetiza no Artista

Gambar
Loraik ohin, ha’u remata atende formasaun ida iha eskritóriu PNTL Manatuto ne’ebé lokaliza besik ho tasi ibun no manas tebe-tebes hodi halo kosar sulin livre durante tuur iha sala enkontru laran. Ho agradese ha’u ba hamutuk ho kolega ekipa sira iha Sentru St. Isabel   ne’ebé jere husi Madre Komunidade Canosiana sira atu buka hela fatin temporáriu ba kalan ida ne’e. Tama iha area rezidensia Sentru nian, labarik mane no feto foinsa’e tinan sanulu resin lima hanesan ne’e hamoos hela jardiin aifunan ho madre foinsa’e ida ne’ebé akompanha sira hodi book mos aifunan no aihoris ne’ebé kuda iha jardin ida-ne’e nia laran. Haree tiha ami, madre ne’e hakat mai hodi atende ami-nia presiza. Kuartu atu hela ba kalan ida. No agradese tamba kuartu iha duni. Mensajen tama ha’u-nia Facebook messenger husi alin mane foinsa’e ida ne’ebé hein ona ha’u iha Igreja Parokia Manatuto nia oin. Ohin sei sai ami-nia hasoru malu direta ba dala uluk liu. Nia halo kolega ho ha’u husi Facebook no tamba har

Hafoin Kopa Mundial, Agora Halo Nusa?

Gambar
Kopa Mundial 2018 remata ona ho jogu final entre nasaun Kroasia hasoru Fransa no Fransa mak sai manan-nain lori taxa kopa-mundial ho orgulhu maski ninian manan ne'e foin ba daruak hafoin tinan ruanulu manan dahuluk iha Kopa Mundial 1998 hasoru Brazil iha final.  Durate final kopa mundial mundu tomak nota katak Fransa tinan ida-ne’e manan no lori ho iis diversidade hodi uza jogadór afrikanu no musulmanu nune’e hatudu sentidu katak sira laiha sensu xenofobia no islamofobia. Entretantu, Kroasia nasaun ne’ebé sai manan-nain daruak hatudu sentidu romántiku ba  mundu ho sira nia prezidente feto Kolinda Grabar-Kitarović ne’ebé semo husi Kroasia mai iha Rúsia ho aviaun klasse ekonómika no osan husi bolsu rasik tan de’it hakarak atu hatudu ninia sentidu apoiu ba ekipa husi ninia nasaun. Sita husi media internasional bobot sira hateten ‘ Kroasia lakon maibe sira naok ona mundu tomak nia laran’ ho asaun simpátiku husi Prezidente Kolinda fo hakuak jogador Modric nudar apoiu e

GIRLS TRIP: OINSÁ GRUPU AMIZADE FETO TANE FETO MALUK.

Gambar
  Sena ida iha filme Girls Trip. Foto: Glamour.com Girls trip mak filme komédia estadunidense lansa iha tinan 201,   diriji no hakerek husi Malcolm D. Lee, Kenya Barris no Tracy Oliver, no produz husi Universal Studios. Estrelas ka elencos prinsipal sira iha filme ida-ne’e mak maioria atriz metan popular sira hanesan Regina Hall (atriz no komediante), Queen Latifah (atriz, produtora múzika, kantora Rap), Jada Pinkett Smith (atriz no kantora) no Tiffany Haddish (atriz no komediante). Fofoun hare’e hetan filme ne’e nia trailer, ha’u siik filme ne’e dalaruma sei sai hanesan filme Desperate Housewives versaun metan ho temperus kómiku ala malae metan ne’ebé furak atu anima tempu livre. Hafoin hare’e tiha filme ida-ne’e husi DVD, ha’u nia siik ne’e sala tiha. Filme ne’e la’os de’it filme komédia barratu.  Inísiu husi filme ida-ne’e haktuir husi Ryan (Hall) ne’ebé konta tuir oinsá wainhira nia sei klosan goza moris ho haksolok ho ninia belun diak feto maluk nain tolu naran Sasha