UDS: Voluntarismu Foinsa'e Manorin Helik iha Lidun Palapasso


Loraik ida iha fulan Juñu, ha'u dezaraska buka alin-feto ida naran Mazia ne'ebé ha'u atu hasoru hodi entrega livru ida ba nia liman. Ami haruka mensajen ba malu iha messenger antes atu hasoru malu no nia hakerek dehan "ha'u sei tuir hela formasaun iha palapasio. Atu besik hotu ona. Mana bele mai de'it iha ne'e ka?" 

Hakerek tiha liafuan "bele" nodi hatan ba nia, ha'u mós aranka dadaun ba sa'e mikrolet 010 no tuun iha tasi-ibun àrea Palácio do Governo (ha'u la dekor nia naran foun be foin inaugura ne'e). Tuur hateke tasi ibun, ha'u haruka tan mensajen ba Mazia.  "Ha'u iha ona palásio oin, alin iha ne'ebé?" 

Liutiha minutu lima, ha'u simu resposta. "Mana ha'u sai mai estrada boot maibé mana laiha."

"Alin, ha'u iha hela Palácio Governo oin ne'e. Ha'u la haree ita iha estrada. Ita tuir formasaun iha ne'ebé?" ha'u hatán.

"Ooh mana, ha'u la'os iha Palásio Governo maibé iha Palapasio, Farol mana."

Ho mensajen ikus ne'e mak ha'u basa rentoos tiha mak hatan ninia mensajen katak ha'u sei ba tuir nia iha Palapasso, Farol la'ós Palácio do Governo. Em vez husi inísiu ha'u husu lolos karik di'ak. 

 Sa'e tiha taxi ida, tuir dalan ha'u husu tuituir nia kona-ba diresaun fatin nia tuir formasaun ba ne'e karik besik fatin ruma ne'ebé kuinesidu tamba perkore de'it área Palapasso ho taxi maibé la hatene fatin mós sei la komfortável. Alin ne'e temi dehan fatin nia tuir formasaun ne'e besik torre ida mak ha'u mós bele hatene kedas destinasaun ne'e. 

Tuun tiha iha kampu Palapasso nian. Ha'u hateke tuun sa'e ba área torre Palapasso iha bá ne'e no mensajen nia katak ha'u to'o tiha ona. Liutiha minutu lima, ha'u-nia telfone lian no  Mazia ho bistidu azúl foti liman bolu ha'u husi dook maibé nia mós la'o dadaun mai hasoru ha'u. Iha asu balun la'o ba mai iha estrada halo ha'u fuan ki'i loos. Husu boot atu asu sira ne'e ida la'os asu oan-nurak. Ema dehan asu oan-nurak ne'e siak liu no bele tata ema derepente.

To'o tiha ha'u, Mazia hakuak ha'u oin kontente hanesan foin hasoru nia biin be lakon kleur ona. Ami hasoru malu tinan rua liubá no ami rua mós la'ós bin alin maibé ema fuik leet ne'ebé bele sai belun tan de'it formasaun ida. Mazia mak feto foinsa'e ida ne'ebé akaba ona eskola sekundária maibé ninia inan-aman osan la to'o atu bele fasilita nia tama universidade. Ho razaun ne'e Mazia konsege koko serbisu nudar traballador limpeza iha eskritóriu governu no manan de'it osan uituan ne'ebé nia rai atu bele mai tuir kursu iha Dili no mehi katak loron ruma nia bele hetan serbisu diak ruma no bele kontinua ninia estudu. Tuir kursu Inglês ida-ne'e mak esforsu ida ne'ebé nia halo no fihir nia halo ha'u simpátika tebes ba ninia esforsu ne'e. Maibé, infelizmente laiha buat barak ne'ebé ha'u bele ajuda exeptu habelun ida-ne'e.

Hafoin Mazia konvida ha'u atu ba liu netik iha ninia fatin formasaun naran UDS. Nia dehan nia tuir kursu lian Inglês iha ne'e fulan tolu ona. Ha'u la'o tuir de'it nia ho kuriozu. Fatin formasaun ne'e mak ida  ne'ebé loos?

La'o tama tiha bairro ida besik estrada husi liman loos mak ha'u deskobre katak UDS ne'e fatin ida loke iha uma privadu ida ho zinku tuan no bebak nudar didin-lolon no taka ho zinku mos iha nia kakuluk.  Hateke husi liur ema sei la nota katak fatin ne'e sai ona espasu aprendizajen ida. 

Mazia haruka ha'u tama ba iha laran.   Fatin ne'e ha'u sente bele akumula ema sanulu resin de'it. Iha kadeira no meza tuan be senan malu ho armari natoon ida ho livru nakonu iha laran ne'ebé mos tuan ona. La hanesan fatin formasaun sira seluk ne'ebé pelumenos iha netik edifisiu ho rai nahe simente ka azulezu ne'ebé luxu, fatin formasaun ne'e nahe tanan de'it ho rai no hanesan fali tenda temporáriu ne'ebé ema baibain harii wainhira iha lia mate ka lia moris ruma no sei sobu fali wainhira lia remata ona.

Mazia tuir mai haruka ha'u tuur ho ninia kolega sira be han hamutuk hela nudar despedida ba sira-nia formasaun etapa premeiru. Iha feto Australiana ida mai iha sira leet no dadalia ho sira besik nain sanulu hanesan ne'e ho lian Inglês no alin foinsa'e sira ne'e hatan ho loloos ho oin nakonu konfidénsia no hamnasa midar maski hatan uituan de'it tuir sira bele. Iha foinsa'e balun la'o ba mai sira oin ne'ebé sira bolu 'teacher' no sira mós ko'alia Inglês ho alin sira ne'e hodi enkoraja sira atu prátika sira-nia Inglês ne'ebé aprende ona. Husu ba mai alin sira ne'e mak sira hateten katak kursu iha ne'e gratuita maski sira selu de'it dolar tahan ida rua atu imprimi sertifikadu wainhira remata.

Mazia tuir mai fó kuinese ha'u ba ninia 'teacher' sira. Iha feto nain tolu no mane nain ida.
Ha'u haluha ona sira-nia naran ida-idak maibé interesante liu mak oinsá sira konta sira-nia istoria kona-ba fatin formasaun ida ne'e mak ha'u la haluha.

Alin mane ne'e mak sai responsável ba fatin formasaun ne'e no nia mak hamutuk ho nia kolega feto nain rua hamosu inisiativa atu fó formasaun lian Inglês báziku ho gratuita ba maluk foinsa'e sira ne'ebé presiza no hakarak tuir. 

Nia ho ninia kolega sira hetan ideia ida-ne'e hafoin sai nudar estudante iha formasaun lian Inglês iha universidade nomos husi SOLS (instituisaun internasional ida husi Australia ne'ebé loke kursu lian Inglês ba Timoroan sira iha munisípiu sira). Sira hanoin katak karik sei furak mos atu sira bele hatutan fali kuinesenentu ne'ebé sira hetan ona kona-ba lian Inglês ba maluk sira seluk atu bele aprende hanesan sira no iha tempu formasaun ne'e ajuda sira atu kadi sira-nia kapasidade nudar formador no edukador. Teacher ida ne'e antes ne'e konsege aprende ho SOLS hateten, sira la'os de'it aprende lian Inglês maibe mos aprende  prátika koalia Inglés ho fiar an no aprende hanorin fali maluk sira seluk ne'ebé seidauk hatene tan ne'e nia hakarak hatutan buat ne'ebé hanesan iha formasaun ida-ne'e.

Alende ne'e, husi teacher sira-ne'e balun mos hateten mai ha'u katak sira balun hala'o hela estudu universitáriu iha fakuldade Edukasaun departamentu lian Inglês no hakarak aproveita mós atu passa tempu hanorin maluk sira enkuantu dezenha sira-nia planu ba oin. Responsável UDS ne'e hateten katak knaar sai manorin ka teacher iha UDS ne'e sira hala'o ho voluntáriamente de'it no dalaruma tenki esforsu rasik orsamentu atu apoiu formasaun ne'e. Estudante ne'ebé mai limitadu tamba fatin mos limitadu. No barak mak mai husi munisípiu no laiha kbiit atu selu kursu formasaun Inglês ne'ebé karun. 

Dalaruma durante formasaun mos sira sei identifika estudante ne'ebé iha progressu di'ak hodi konvida atu sai fali  teacher ho voluntariamente. UDS ne'e harii ona durante tinan balun husi foinsa'e sira ne'e no sira dehan hakarak atu kontinua ba oin.  

Hafoin dadalia no han hamutuk, ami mós fahe malun no teacher sira ne'e akompanha ami to'o estrada boot. Hasai tiha sira nia retratu ho kuadru naran UDS ne'e hamosu ar orgulhu mai ha'u iha loraik ne'e katak futuru atór dezenvolvimemtu afinal helik hela iha lidun Palapasso iha sidade Dili ne'e no hahú dadaun ona knar dezenvolvimentu ne'e ho voluntarismu foinsa'e ne'ebé presiza sosiedade apresia,banatin, fó apoiu no aprende hamutuk ho sira.  

Ho UDS, loraik ne'e ha'u aprende lisaun boot ida katak voluntarismu foinsa'e mos bele sai xavi importante ba konstrusaun nasaun ida. 

Palapasso, Juñu/2019





Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider