GIRLS TRIP: OINSÁ GRUPU AMIZADE FETO TANE FETO MALUK.


 
Sena ida iha filme Girls Trip. Foto: Glamour.com
Girls trip mak filme komédia estadunidense lansa iha tinan 201,  diriji no hakerek husi Malcolm D. Lee, Kenya Barris no Tracy Oliver, no produz husi Universal Studios. Estrelas ka elencos prinsipal sira iha filme ida-ne’e mak maioria atriz metan popular sira hanesan Regina Hall (atriz no komediante), Queen Latifah (atriz, produtora múzika, kantora Rap), Jada Pinkett Smith (atriz no kantora) no Tiffany Haddish (atriz no komediante). Fofoun hare’e hetan filme ne’e nia trailer, ha’u siik filme ne’e dalaruma sei sai hanesan filme Desperate Housewives versaun metan ho temperus kómiku ala malae metan ne’ebé furak atu anima tempu livre. Hafoin hare’e tiha filme ida-ne’e husi DVD, ha’u nia siik ne’e sala tiha. Filme ne’e la’os de’it filme komédia barratu. 

Inísiu husi filme ida-ne’e haktuir husi Ryan (Hall) ne’ebé konta tuir oinsá wainhira nia sei klosan goza moris ho haksolok ho ninia belun diak feto maluk nain tolu naran Sasha (Latifah), Lisa (Smith) no Dina (Haddish)  wainhira sei sai estudante universitáriu. Sira-nia grupu quartet belun diak ne’e mak naran Flossy Posse. Membru Flossy Posse popular iha universidade no ida-idak iha nia mehi rasik atu atinji. Sasha hakarak sai jornalista, Lisa gosta ba festa hela de’it maibé iha fuan nakonu domin, Dina gosta goza moris ransu livre ne’ebé risku no Ryan rasik mehi atu iha moris prósperu no sai feto inspiradora. Amizade entre belun nain-haat ne’e buka atu haksolok hamutuk no tane malun wainhira ida hetan problema. Ezemplu wainhira Lisa sai husi tribunal hafoin divórsiu, nia belun nain tolu ne’e mak fo apoiu moral hodi haboot nia fuan atu hamriik fali no la’o ba oin. Hafoin ida-idak okupadu ho sira nia vida kareira no família, frekuensia komunikasaun no halibur-malun entre sira mos menus dadaun to’o laiha liu. 

Fenómena menus-komunikasaun entre grupu amizade feto ida-ne’e fo hanoin fali ha’u no karik ita feto ba tempu uluk sei eskola sekundária ka iha universtariu, ita ka kolega kolega balun espressa ita an liuhusi forma grupu amizade ne’ebé popular no promote atu tanen malun nafatin to’o fahe malun hafoin remata eskola. Ikus mai, karik iha balun mak konsege hasoru malun nafatin hafoin remata eskola no harii familia hodi kontinua fo apoiu ba malun. Maibé karik iha mos ita-nia grupu amizade balun mak fahe malun namkari tamba razaun no okupasaun ida-idak. 

Ohin loron ho prezensa telfone no media sosial dalaruma bele ajuda  hatutan no hakesi fila-fali talin amizade ida-ne’e hodi hafasil komunikasaun maski virtual de’it. Maibe se ita observa fali, ne’e mos rekere esforsu husi individu ida-idak nia komitmentu atu kontinua mantein kontaktu no komunikasaun ba malun liuhusi plataforma virtual ne’e maski kusta osan no enerjia. Biar nune’e ona mos, kontaktu direta entre ema ho ema nafatin sai nesesidade no preferénsia iha amizade ida no ita ema nudar entidade sosial. Tan ne’e dalaruma ita hetan ita nia an rasik ka ita-nia membru grupu amizade sira balun ativu hodi koko nafatin fo sira nia tempu atu bele organiza reuni hodi hasoru malu direta ho belun sira uluk.  

Sena tuir mai iha filme mak Ryan ne’ebé sai ona eskritora no konseleira relasaun susesu ida hamutuk ho ninia laen  Steward ne’ebé mos eis atleta popular ida be influensia tebes. Ryan hetan oferese atu sai orador prinsipal iha eventu Essence Festival Music iha New Orleans no nia deside atu konvida mos nia belun diak nain tolu ne’e hodi hakarak passa tempu hamutuk fali ho sira. Konvite ida-ne’e halo ninia kolega nain-tolu sente surpreza no kontente loos bele hamutuk hikas hodi hamoris fali sira nia bulak nudar grupu Flossy Posse hanesan wainhira sei klosan. Iha parte ne’e mak ita sei hare’e oinsá Lee, Barris no Oliver falun komplexidade feto nia moris ho konflitu oioin ho kómedia. 

Tuir referensia ne’ebé iha, istoria filme ne’e halo bazeia mos ba peskiza ba feto kona-ba sira-nia problema en jeral iha Estadus Unidus antes atu produz.  Fime ne'e hetan taxa review 90% husi Rotten Tomatoes. Karatér atríz metan sira ho sira-nia humor, atetude no linguajen sira iha filme ne’e mos ku’u tilun, halo hakfodak no kedok loos ita-nia kabun to’o hahaek makaas loos. Komik ida halo nusa? Depois mak hare'e rasik ba!

Plot kontinua, ho reuni ida-ne’e mak Lisa, Dina no Sasha haktuir oinsá iha sira-nia idade tolu-nulu resin ne’e, sira la konsege atinji sira-nia mehi hodi sai feto sussesu hanesan Ryan. Sasha la sai jornalista maibe serbisu fali ba kompanhia media rumor hodi loke website kona-ba rumor selebridade sira no manan osan uituan hodi bele sustenta nia moris. Lisa hela hamutuk fali ho ninia inan no serbisu nudar enfermeira hodi tau matan ba ninia oan nain rua desde divórsiu no lakohi ona atu hola mane tan. Dina ema hasai husi serbisu-fatin tan hahalok agresssivu, nia  istori malu no ataka kolega mane ida be foti ninia hahán iha jeleira. Ryan fali konta ba sira katak nia moris la’o diak de’it maibé Sasha nota katak Ryan subar hela ninia problema husi sira nain tolu. Ryan nia attitude taka falta ba sira nain-tolu ne’e mak sai sentru konflitu iha filme ida-ne’e. 

Sasha rasik mak hetan fotografia Steward toba ho feto seluk ne’ebé paparazzi haruka ba nia. Ho foto ida ne’e  mak Sasha nia kompanhia hakarak atu halekar ba media maibé Sasha laran-ruak hela. Ryan hare’e tiha foto ne’e hateten katak nia diak hela no fiar katak nia laen sei muda nia hahalok no sira sei hadomi malu nafatin to’o rohan. Ho ninia reputasaun nudar konseleira kazamentu famozu, Ryan sente tauk atu halo buat ruma kona-ba Steward ninia kazu kama-rua ne’e tamba sira-rua kuinesidu nudar kazal ideal ne’ebé hadomi malun tebes iha sidade tomak no sira-rua hetan kontratu ho osan-boot atu sai orador iha eventu tuir mai. Sasha preokupa ho Ryan nia attitude taka falta no nota momoos katak Ryan frustradu hela atu mantein imajen falsu ida-ne’e. 

Klimax mak Sasha fo hanoin makaas ba Ryan atu loke an hodi fó sai ba publiku kona-ba ninia vida kazamentu loloos no katak nia la perfeitu hanesan buat ne’ebé Ryan hakerek iha ninia livru títulu ‘You Can Have It All’ (o bele hetan buat hotu). Ho ejijensia belun diak nain-tolu ne’e mak ikus mai Ryan loke an duni no konfessa katak nia durante ne’e hatene hela Steward la kontente tamba sira laiha oan no Ryan rasik konsulta ona iha hospital sira maibé hetan rezultadu katak nia sei labele isin-rua tan problema iha ninia oan-fatin. Nia kolega sira hakfodak no hirus tansá nia lakohi konta sai ba sira atu nune’e sira bele hatene netik hodi fó apoiu moral ba nia. Iha ne’e mak Ryan realiza katak nia rasik mak hadook an husi ninia belun diak sira ne’ebé sempre prontu atu tane nia. Afinal mesa-mesak subar problema ba an rasik no taka falta ne’e ladiak. Ryan aprende katak nia la bele hetan buat hotu (you can’t have it all).

Karik situasaun ne’ebé Ryan enfrenta akontese mos ba iha feto maluk sira iha Timor-Leste? Ha’u hanoin iha duni. 

Iha moris loro-loron, ita dalaruma rona no hare’e ona oinsá família, vizinhu feto-maluk, kolega balun  haktuir sira-nia situasaun Ryan ho versaun no kontestu diferente. Relasaun ne’ebé la saudável maibé tenke mantein, naha ekonomia ne’ebé todan, la hetan liberdade atu espressa an no foti desizaun no problema sira seluk. Dadus husi American Psychological Association haktuir katak persentajen feto relata sira nia estress makaas liu ho taxa 28% kompara ho mane taxa 20%.[i] Sita Doutor Rob Pascale no Lou Primavera iha sira nia artigu títulu Men vs. Women and Emotional Support, ‘feto sira presiza liu apoiu emosional mak hanesan empatia no simpatia no dalabarak tipu apoiu hanesan ne’e mak sira hakarak duni enkuantu mane presiza atu hetan ajuda hodi komprende no buka solusaun’.[ii]
 
Aleinde ne’e, konfiansa no disponibilidade husi feto maluk mos sai kestaun wainhira belun ida presiza apoiu iha grupu amizade. Esperensia balun husi ita-nia feto maluk sira katak sira susar atu bele haktuir sira nia problema ba kolega sira wainhira sira laiha no dalaruma iha mos sira laran-ruak atu konta tamba tauk orsida nia kolega ne’e sei julga nia oioin ka konta tutan fali ba ema seluk no ema hotu hatene nia problema. Nune’e mak nia la sente seguru atu fiar tan ema ruma hodi haktuir ninia problema. Iha ne’e mak amizade entre grupu feto hetan dezafiu atu bele kria espasu ida ne’ebé hamahan malu no oinsá tau komitmentu hodi dedika tempu ba malun. 

Sai belun ba feto maluk husu ita atu komprende ita-nia feto maluk nia problema no laos julga de’it nia maibé oinsa bele ajuda buka dalan hamutuk ajuda nia resolve ninia problema. Ne’e dalaruma laos knar ida fasil maibé iha valor importante loos ba ita nia amizade no belun ne’ebé presiza ita-nia tulun. Nudar filózofu Stoiku Romanu Lucious Anaeus Seneca hateten, kualidade kmanek liu ida husi amizade loloos mak atu kompreende no atu ema kompreende ita. 

Rezolusaun husi filme ne’e, ho ninia kolega nain-tolu ne’e nia apoiu mak Ryan konsege loke nia an, simu ninia an ne’ebé la perfeitu no brani foti desizaun hodi hili atu hakotu ninia relasaun ‘taka falta’ ho Steward hodi hala’o moris foun ne’ebé halo nia sai ninia an loloos no moris nafatin fó portunidade foun ba nia maski nia imajen muda ona nudar feto divorsiadu. Husi ne’e mak Ryan aprende atu valoriza ninia belun diak sira ne’ebé sempre prontu atu ajuda nia ho ida-idak ninia kualidade úniku.

Ryan karik sorte iha netik belun diak hanesan grupu Plossy Posse. Ita feto mos dalaruma uluk eh agora dadaun  iha ita nia grupu Flossy Posse versaun ita nian. Dalaruma ita hasoru situasaun hanesan Ryan, taka an no bosok katak buat hotu diak de’it maibé afinal lae. Ita presiza tulun maibé tauk atu koalia sai. Husi filme ne’e alende aprende sai hanesan Ryan ita mos aprende atu oinsá bele sai belun diak hanesan Sasha, Lisa no Dina. Sira ho laran moos buka simu malun ba ida-idak nia frakeza no tanen malu nafatin ho ida-idak ninia kualidade úniku wainhira belun ida hetan susar no selebra hamutuk wainhira sira haksolok. Dalabarak, la fasil atu ita nia belun ida loke an ba ita, maibe se ita ne’e belun diak duni no tau aas ita nia amizade mak ita sei buka dalan no fera ulun atu fo tulun ba ita nia belun. After all, that’s what friends are for!  

Referénsia:



[i]American Psychological Association (2018), Gender and Stress. Hasai husi: http://www.apa.org/news/press/releases/stress/2010/gender-stress.aspx

[ii] Pascale & Primavera  (2018), Men vs. Women and Emotional Support.  Hasai husi : https://www.psychologytoday.com/us/blog/so-happy-together/201712/men-vs-women-and-emotional-support

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider