Aprende Liafuan Inundasaun


Air Bah

Ha’u rona liafuan ne’e ba dala uluk husi aiknanoik ida foti husi biblia antigu testament durante aula Relijiaun Katólika. Aiknanoik ne’e ha’u-nia manorin feto  ema Atambua ida mak konta tuir wainhira ha’u sei kelas 2 SD. Nia mos pinta tuir fali aiknanoik ne’e ho jiz lolon mutin iha kuadru ai-kabelak metan ida no pinta hotu tiha ami alunus hare’e imajen sira ne’e hanesan tiha ho filme animasaun Mickey Mouse iha era 1930 sira ne’e. Kor  metan no mutin.

Banjir

Liafuan ne'e nafatin sai de’it hanesan imajinasaun wainhira ha’u aprende lee no kompreende liafuan ne’e nia vizual husi ilustrasaun ida iha livru lisaun Bahasa Indonesia klasse III SD. Ilustrasaun  ne’e pinta ho formatu vignete kor metan no mutin. Ha’u hanoin liafuan banjir ne’e mos nia koor metan ho mutin iha realidade hanesan liafuan air bah ne’ebé manorin feto ema Atambua ne’e pinta iha kuadru. To’o wainhira ha’u ba tuir doutrina premeiru komunhaun nian mak ha’u foin hatene katak ‘air bah’ no ‘banjir’ ne’e la’os kor  metan no mutin hanesan ilustrasaun iha livru Bahasa Indonesia ne’e ka pinta ho jiz iha kuadru ai-kabelak metan ne'e.

Air Bah,  Banjir, Katekista no Imajen Bee Boot.

Durante doutrina primeiru komunhaun, ha’u gosta tebes katekista ida ne’ebé hanorin katekeze doutrina ne'e mai ami. Nia katekista mane ida popular tebes iha sidade ne'e. Ami barak gosta nia tamba nia matenek loos konta istoria no wainhira nia koalia ona, nia hanesan hipnotiza ita atu rona de’it nia. Baibain nia konta istoria maran de’it mos ami labarik sira ne’ebé mai doutrina kontente ona atu rona nia maibe loron ne’e, nia  lori imajen ida hatudu mai ami no haruka ami hare’e didiak lai mak siik.

Ami hotu ba besik hodi fihir no hare’e tiha imajen ne’e, ami oin hotu oin hakfodak, matan naklosu no ibun loke luan ho oin tauk. Iha imajen ne’e hatudu bee nia aas liu fali ita ema hodi hakonu fatin hotu-hotu no hamout ema no balada sira hotu ne'ebé koko atu salva an husi bee boot ne'e maibé la biban ona.  Imajen ne’e hanesan pintura de’it maibé nia kor sira natoon lisuk atu halo ita sente hanesan realidade. Imajen ne'e mak halo ha'u imajina.  Oinsá karik bee hakonu mundu tomak no halo ita mout no namlele hanesan buat laek ida? Karik ita sei bele dada iis hanesan ikan nani iha bee laran? Katekista ne’e dehan Maromak halo bee hakonu mundu atu hanorin ita ema iha mundu kona-ba haraik an no oinsá hametin fiar no neon nain nafatin hanesan Noe ho ninia roo-ai be dehan boot tebetebes  ne'e. Fila ba uma ha’u konta tuir aiknanoik ne’e ba mamá no husi ida ne’e mak  wainhira mamá haree udan boot tau durante kalan ida tomak, nia sei mai fanun ha’u iha kalan boot atu reza tersu to'o udan para tiha mak toba fali. 

Ira-waa. Mota boot .

Loron ida iha Laga iha tinan 2000, hafoin udan tau durante kalan rua  tolu tuituir malu mak ha’u kuinese uluk liafuan ‘mota boot’ iha Makassae dehan ‘ira-waa’. Tradusaun literal katak ‘bee ne’ebé fo tolun maibé ninia signifika bele dehan bee habarak an no nakfera an hanesan bomba. Tamba nunka moris besik mota antes ne’e,  ha’u hanoin bee iha mota  sempre moos no nia sulin ba tasi ho neneik.  Afinal , loron ida mota tuun mak ha’u hare’e oinsá nia sulin mai ho forsa no kor xokolate merak hanesan volkanu been ne’ebé ha’u konsege hare’e iha filme ida iha tempu Indonézia. Mota boot ne’e mai husi udan been be tau kalan rua tolu ne'e  no halibur hodi sulin makaas hamutu mai hanesan tiha fununain siakteen be prontu atu ataka rai iha batalha boot ida. Hodi mota boot ne'e mal hakotu kedas ponte ida iha Suco Tequinomata. Afinal  'bee tolun' nia forsa mak ne’e.

Ho ponte be kotu ne’e, passajeiru bis sira husi Lospalos  no fatin sira seluk husi ponta leste para lisuk de’it iha ponte sorin hein milagre mosu. Oinsá halo ponte ne’e  tomak fila-fali? Milagre ne’e mak malae Peace Keeping Force (PKF) sira husi missaun UNTAET ne'ebé mai halo atuasaun lalais hodi hadia hikas ponte oan be kotu tiha ne’e  iha loron rua kalan ida nia laran. Ponte konsege tomak fila-fali no bis sira halai ba mai fali hanesan baibain.

Água Grande. Inundação.

2001 iha eskola pre-sekundária ida iha Lospalos, tempu tranzisaun. Dadeer ne’e ami iha aula lisaun Lian Portugués ho manorin feto Portugueza ida naran Paula,  nia mai kedas husi Portugal atu hanorin lisaun Portugués ba ami. Ami bolu nia professora Paula no ami hotu admira ba nia. La’os de’it tamba nia mai husi dook no nia malae feto isin-mutin ida ne’ebé sai ami-nia manorin maibé mós tamba ninia maneira hatais ne’ebé oinseluk no halo ami la kompreende maibé ami sempre gosta atu fihir. Nia sempre mai hatais kalsa jeans no kamiza liman badak ka dalaruma liman-laek ho estilu kazual ne’ebé diferente loos ho ami-nia manorin  feto Timoroan sira ne’ebé sempre hatais ropa estilu formal ka semi-formal hanesan atu tuir serimonia formal ida.

Loron ne’e la hanesan baibain tamba ami  nain sanulu  resin de'it mak tuir ninia aula enkuantu ami baibain hamutuk besik nain haat-nulu. Kolega sira seluk la mai tamba antes loron ne’e udan tau bebeik kuaze semana ida iha sidade Lospalos laran hodi hakonu baleta sira no sulin sai fali mai naresin afeta uma sira iha bairro balun bee nakonu fatin no mota boot husi udan ne'e  mos konsege hakotu tan ponte prinsipal ida iha sidade Lospalos. Udan boot ne’e mos sobu rahun tiha moru  iha eskola sekundaria ida loos iha sidade ida-ne’e hodi afeta mos komunidade sira be hela besik iha ne’ebá. 

Iha biban ne’e ami de’it mak kompreende katak kolega sira ne’ebé la mai ne’e hela iha uma tamba atu ajuda sira nia família hamoos bee ne’ebé hakonu uma laran maibé professora Paula mak ladauk kompreende. Nia hakfodak loos haree alunus sira seluk la mai. Nia husu ami tamba sá, ami la hatene atu esplika oinsá ba nia tamba ami mos foin aprende liafuan Portugues ida rua husi nia.

Nune'e nia husu ami, ‘então, onde estão os outros alunos? Porque é que eles não vêem?’
Ami hateke malu de’it husu malu atu hatan oinsá no nia kontinua husu, ‘meninos, o que acontece? Onde estão os outros? Eles não quer estudar Português?”  Professora Paula kontinua insiste no ami kompreende saida, mak nia husu maibé ami tauk atu hatan ho liafuan sala.

Ami  kontinua hateke malu ho oin manas no makilin atu esplika maibé la hatene loos atu esplika oinsá nune’e kolega feto ida mak foti liman bolu ho tautauk.

‘Professora...’
‘Sim, Angela. Muito bom. Diga.’
“Os.. as colegas… falta… mmmm…. porque…. eles…mmm... tem… têem… água grande”
No derepente, ami sira be ohin nonook rona nia koalia, hamnasa kaer kabun.

Professora Paula la hamnasa no haruka ami nonook hikas.
“Silêncio, por favor.” Ami hotu nonook.
“Então Angela, explica outra vez.”
Angela ho oin moe hamriik koi ulun no sente hanesan lakohi ona atu repete maibe obriga an tenke repete tan ninia liafuan.

“Professora, os colegas…. falta… faltam…  porque…. eles… tem… água grande.”
“Água grande?” professora Paula oin husu.
“Sim… água grande? Água …na toda lugar… e… estragar… as casas,” Angela esplika tan ho liafuan Portugues sira ne’ebé nia konsege hanoin hikas maski kotu kotu.  Professora Paula nia oin derepente nakfilak sai oin hakfodak.

“Ai meu Deus, ja compreendo. Então, há inundação?!? Ai, meu Deus. Ai coitado as colegas.... muito obrigada Angela, pela tua explicação,” Professora Paula hamriik nonook hateke ami iha aula laran ho oin triste.

Angela mai tur fali nia fatin ho oin hamnasa moe no orgulhu dala ida hodi hirus ami ho bisubisu la simu foin ami hamnasa durante nia koalia Portugues kotu kotu. Iha dadeer ne’e  mak ami aprende liafuan ‘inundação’ ba dala uluk.

Dili, 16 Marsu 2020


Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider