Bombeirus Meudia Boot


Iha tempu bailoron iha Lospalos, iha área uma kotuk ne'ebé ami hela bá, husi moru ho arame-meik nia sorin bá,  iha rai luan mamuk nakonu ho duut-manlai-meik no duut-funan-mutin fuik buras hanesan tiha toos duut luan ida.  Área mamuk moru sorin ne'e partense ba ema seluk maibé uluk sempre sai ha'u-nia fatin halimar wainhira sei kiik no to'o agora mos sei sai ha'u-nia fatin favóritu atu fihir loro-matan monu.

Tempu bailoron nudar tempu rai manas no duut hirak ne'e moris aas natoon atu animal ka ema mos bele subar iha laran. Vizinhu sira ne'ebé hakiak kuda no karau baka gosta husik hela animal sira ne'e iha área duut-laran ne'e no manuliin sira mos sempre semo ba mai iha grupu wainhira dadersan ka rai nakaras.  Ho animal sira ne'e ha'u imajina área duut-laran uma kotuk ne'e hanesan tiha safari kiikoan uda mai ha'u.

Baibain wainhira rai nakaras, ha'u no prima sira halo limpeza hodi dasa hamutuk lixu plástiku sira hodi tau hamutuk atu sunu iha uma kotuk. Ha'u gosta sunu lixu maran sira iha lorokraik malirin hodi aproveita haneruk no hein to'o lixu ne'e sai akudesan no laiha ona klaak ne'ebé sei lakan hela. Importante tebes atu la husik ahi klaak lakan hela tamba anin bele mai huu hodi kehe halakan fali nia.  Meudia ida, ha'u nia mamá haluha pontu importante ida-ne'e.

Iha lixu lubuk ne'ebé nia sunu momentu ne'ebá, meudia boot ida. Lixu sira ne'e kompostu husi kaixa surat-tahan mamuk sira husi sasan kios nian, plástiku uzadu no aitahan maran sira ne'ebé sempre soe mai área uma kotuk to'o butuk sai lubuk besik moru no lixu balun sai mai to'o tiha moru liur. Loro-manas boot ne'e halo lixu sira ne'e lakan ho fasil wainhira mama tuur no sunu sira ho de'it soe aikose lakan ida ba. La to'o minutu ahi han dadaun ona lixu sira ne'e hanesan inferno.

Tamba okupadu mos ho sosa-nain sira iha kios mamá mos hamriik fila mai kios no husik ahi han lixu sira ne'e iha nia kotuk hanesan senariu iha filme Hollywood ne'ebé ahi lakan rebenta makaas iha kotuk no heroi ka villaun lao mai oin laliga rai.

Ha'u tuur hela iha  jambua hun okos iha uma sorin la dook husi fatin sunu lixu ne'e no lee hela kapítulu ida iha livru lisaun Biolojia kona-ba ekosistema wainhira mamá liu ha'u nia oin.  Furak tebes meudia loron manas tuur iha aimahon okos.  Foin lee hotu pajina ida ha'u rona lian fekit hanesan batar sona. Hateke ba kotuk ne'ebá ahi afinal han mohu hotu ona lixu sira no daet tan ba sorin hodi han tan duut kinur sira bailoron nian ne'e iha moru ninin.

"Mamaa,  ahi han duut sira ne'e. " Ha'u bolu hakilar ba mamá iha kios laran no nia mos la'o sai mai lalais hodi haree ho oin hakfodak, la fiar ho saida mak nia halo ona meudia ne'e.

"Ai Maromak,  ahi ne'e orsida bele ba to'o kotuk ne'ebá ne'e. Lita,  ba kuru bee balde mai husi bidon ita rega mate lai, lalais!!!! "

Rona mama nia orden ne'e ha'u soe hela kedas livru biolojia iha kadeira laran jambua-hun okos no halai ba foti kedas balde hodi kuru bee iha bidon no depois halai tesik ba fali kedas área moru kotuk  hodi rega mate ahi ho bee ne'ebé kuru husi balde ho gayung plastiku. Ahi mate iha parte balun maibe parte ne'ebé seidauk rega kona sei lakan.  Mamá mos mai tan ho balde bee isin ida no rega mate ahi husi parte ne'ebé ha'u la toman.

Alende ami rua,  mamá ho hakilar ba bolu tan Zita no Marta, prima nain rua seluk ne'ebé hela ho ami no sira rua sai mai husi uma laran kaer kedas ho balde kiikoan iha liman ne'ebé ense ona bee no ami ajuda malu rega mate ahi sira ne'e. Ami hamriik deit husi moru arame-meik nia sorin mai mak rega bee ba ahilakan iha moru sorin ne'ebá.  Wainhira bee hotu, ami halai fila lalais ba kuru fali bee no lori mai rega tan tamba ahi nia daet halai lais liufali ami.

Durante kuaze minutu tolunulu hanesan ne'e mak ahi lakan mos para  no ami foin dada iis kman.  Maski nune'e,  ahi klaak sira husi duut maran ne'ebé ahi han sei suar uituan no mamá haruka ami kontinua rega to'o la haree hetan ona ahi suar.

"Nai,  amá ne'e,  meudia boot ita atu deskansa halo fali serbisu boot ida, ohin ita hotu sai bombeirus tiha, " prima Zita lamenta ho hamnasa.

"Heisah,  mamá ohin sunu foer halo nusa mak ahi ba to'o fali kotuk ne'e.  Sunu de'it mai klaran ne'e lae," ha'u tama tan.

"Má,  meudia boot lalika sunu foer bá.  Agora bailoron anin boot bele huu ahi klaak sira ne'e ba fatin seluk no ahi bele lakan makaas lalais de'it. Ne'e perigu má, " prima Marta hateten hodi kontinua rega mate ahi.

Mamá oin boot de'it kontinua hateke ba duut laran be ahi han deit nia ninin.

"Ai, ha'u lahatene.  Ha'u sunu foer ne'e iha moru ninin ne'e mak hanoin  dehan ahi han deit iha laran la to'o liur.  Afinal anin huu be nia lakan han to'o sorin ne'ebá. Sorte ó hateten lalais Lita.  Lae karik ahi ne'e daet ba to'o kotuk ne'ebá bele han ema nia uma pah. Nai Maromak, ne'e mak akontese ha'u lahatene loos oinsá," mamá hateten ho matan ta'uk.

"Mamá,  la'os ema nia uma de'it. Ema nia karau no kuda kesi hela duut laran dook ne'ebá ne'e mos ohin ahi han kona, sira nia nain mai eziji, ita sei aat hotu," ha'u hatán hodi fihir tuir ahi karik sei han fali parte balun iha área duut laran ne'e.

"Hai Maromak loos sah.  Ha'u lakohi ona sunu foer.  Ha'u tauk ona," mamá hateten ho oin arepende tebetebes.

Mama nia razaun no arependimentu la halo ami satisfaz tan ami sei satiadu uituan  ho serbisu bombeirus  meudia boot ne'ebé nia kria hodi halo ami tenke halai ba mai kuru bee atu rega mate ahi.  Maski nune'e ami kompreende ninia intensaun  sunu foer simplesmente atu hamenus lixu iha ami nia uma kotuk.  Atu hamenus ami-nia kolen ba mai kuru bee, sorte primu Atino ne'ebé foin to'o husi eskola lori mangera no husu ami ense deit bee balde boot natoon ida mak nia rega ba ahi klaak sira hanesan bombeirus rega ahi ho mangera.

Hafoin rega mate ahilakan, meudia ne'e ami hotu tuur hamutuk fali iha jambua-hun okos, ku'u jambua tasak fuan ida no budu hodi han no fihir área duut laran uma kotuk ne'e ho neon sala,  liuliu mamá.

Hahú husi ne'e mamá promete lakohi ona sunu foer arbiru no husu mós ami atu labele halo hanesan ohin nia halo.  Ami hotu han jambua hodi konkorda no promete ba ami ida-idak nia an. Insidente ohin meudia ne'e sai ona lisaun boot mai ami atu aprende katak sunu rai ne'e fasil maibé rega mate ahi ne'e kolen boot ida.

Hafoin tinan balun mai fali uma iha tempu férias tinan ida dala ida,  ha'u sei nafatin gosta fihir área uma kotuk ne'e no nafatin hanoin kona insidente 'bombeirus-meudia-boot' ne'e. Mamá halo tuir ninia liafuan atu la sunu lixu arbiru no karik nia sunu lixu nia sei haruka alin sira iha uma ida tenki hein metin to'o ahi mohu mate didiak mak tama mai uma.

Semana ne'e wainhira mamá haree hetan notisia ahi han ailaran sira iha Australia ne'ebé han mohu tiha ema nia uma nomos animal sira, mamá hakfodak loos no hanoin tebes ema sira ne'ebé lakon sira nia uma no animal sira ne'ebé mate mohu ne'e.  Mamá litik loos ha'u, oinsá mak ahi bele han ailaran no rai tomak ho lais no makaas liu hanesan ne'e?  Ha'u atu esplika kona-bá mudansa klimátika mak kauza ba akontesementu ne'e maibé ha'u sente mamá sei susar atu kompreende. Ha'u uza fali deit insidente 'bombeirus-meudia-boot' ne'e hodi esplika ba mamá.

Rua Tchairara, Janeiru 2020.




Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider