Postingan

Menampilkan postingan dengan label motivasaun

Hafoin Kopa Mundial, Agora Halo Nusa?

Gambar
Kopa Mundial 2018 remata ona ho jogu final entre nasaun Kroasia hasoru Fransa no Fransa mak sai manan-nain lori taxa kopa-mundial ho orgulhu maski ninian manan ne'e foin ba daruak hafoin tinan ruanulu manan dahuluk iha Kopa Mundial 1998 hasoru Brazil iha final.  Durate final kopa mundial mundu tomak nota katak Fransa tinan ida-ne’e manan no lori ho iis diversidade hodi uza jogadór afrikanu no musulmanu nune’e hatudu sentidu katak sira laiha sensu xenofobia no islamofobia. Entretantu, Kroasia nasaun ne’ebé sai manan-nain daruak hatudu sentidu romántiku ba  mundu ho sira nia prezidente feto Kolinda Grabar-Kitarović ne’ebé semo husi Kroasia mai iha Rúsia ho aviaun klasse ekonómika no osan husi bolsu rasik tan de’it hakarak atu hatudu ninia sentidu apoiu ba ekipa husi ninia nasaun. Sita husi media internasional bobot sira hateten ‘ Kroasia lakon maibe sira naok ona mundu tomak nia laran’ ho asaun simpátiku husi Prezidente Kolinda fo hakuak jogador Modric nudar apoiu e

KALOHAN MUTIN

Gambar
Uluk wainhira ha'u sei labarik, ha'u gosta fihir kalohan mutin be namlele iha leten aas ba. Ha'u kurioza oinsá kalohan mutin ne'e bele namlele hela de'it hanesan ne'e no la monu. Wainhira rona ema dehan kalohan  monu fali ba rai nudar udan, ha'u la fiar nafatin katak udan ne'e mak kalohan be nakfilak an. Ohin, wainhira hakur liu kalohan ne'e no fihir nia husi vidru, ha'u nafatin admira oinsá mak kalohan be husi kraik ba matan ne'e hare'e nudar isin toos ida aviaun bele borus de'it no la harahun nia. Kalohan ne'e namlele nafatin hanesan baibain. Karik nune'e mos ho esperansa be ha'u tenki iha. Lalehan Dili-Oecusse, 6/2018

O Nia Tauk

O nia tauk ne'e mai husi o nia an rasik. O nia tauk ne'e moris ona ho o desde tempu o moris mai iha mundu. O nia tauk ne'e hanesan buan ne'ebe habosok bebeik o wainhira o fiar ona ba buat ruma. Wainhira o boot mai o aprende konaba oinsa atu sai brani. Maibe tauk sadik nafatin o atu prova katak o nia brani ne'e dalaruma la to'o rohan.  Wainhira o hahu atu fiar ema ida, tauk bisu-bisu iha o nia tilun katak o loloos ne'e labele fo o nia fiar arbiru tan dalaruma o sei arepende iha loron ikus. Wainhira akontese duni nune'e tauk mak tarata uluk o hodi hateten 'meok, hau dehan bebeik ona maibe o lakohi rona ha'u'. Husi ne'e o dalaruma hahu rende atu fo sai tan o nia fiar. Maibe iha tempu hanesan o rasik hahú realiza katak se o la koko mak o sei la aprende. O nia tauk mos la sala. Nia hanesan ema ida ne'ebé fo sinal uluk ba o atu o bele prepara an wainhira hadoru todan husi o nia desizaun sira. O labele rende. Tan ne'e o koko aru duni

BA HA’U FETO MALUK SIRA

Gambar
Ba ha’u feto maluk sira Ita        forte            ezijente            brani            fiar-bo’ot            la hakiduk             matenek             kreativa             inspirativa             motiva             mobiliza             responsabiliza             hadomi             tau-matan             haburas             badinas             laran manas             laran-maus             siak             pasiensia             book             fanun hananu hakilar hamnasa tanis             monu             hamriik-fali             kmanek             Estraordinaria! Ita mak feto oan-feto feton feto-boot feto-mesak feto-raan feen inan Ita eziste ho folin boot! Keta ta’uk! Hakat ba oin nafatin! VZ Caicoli, 8 Marsu 2018 Ksolok loron internasional feto  8 Marsu 2018 ba feto maluk sira iha Timo-Leste no mundu tomak.

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Gambar
Sócrates mak ema matenek-nain ida husi Igregu. Nia ema ida be naran boot tamba ninia kuinesementu no sabedoria ne’ebe klean.  Loron ida, iha mane ida mai hasoru malu ho Sócrates no hateten,  “Itaboot hakarak hatene saida mak ha’u foin rona konaba itaboot nia belun ida?’’ “Hein lai,” Sócrates hatán.   “Molok itaboot fo hatene ha’u konaba buat ruma, ha’u hakarak itaboot passa lai ezame kiikoan ida. Ezame ne’e hanaran Ta'es Dala Tolu. ” “Taes Dala Tolu?” Mane ne’e husu. “Loos,” Sócrates hatán.  “Molok itaboot hateten mai ha'u konaba ha’u nia belun, karik diak liu fó tempu uituan hodi ta’es lai buat ne’ebé itaboot atu hateten. Ida ne’e ha’u bolu dehan ezame ta’es dala tolu. Ta’es dahuluk nian mak LIALOOS . Itaboot garante ona katak buat ne’ebe itaboot atu hateten mai ha’u ne’e loos?" “Lae” mane ne’e hatán, “loloos ne’e ha’u foin mak rona no hakarak atu fo hatene ba ita.” “Diak,” Sócrates hatan.  “Se nune’e

Haas Budu Nia Saboor

Gambar
      Haas-budu, haas mangal be ema ko’a ba pedasuk mihis hodi budu ho masin no aimanas be ledu rahun uut didiak. Loron ida ami hasoru malu iha tasi-ibun Cristo Rei iha Metiaut ne’eba. Ha’u tuur hela hateke tasi nia laloran furak wainhira has-budu ne’e hateke mai ha’u husi balde laran.   ‘O gosta tasi ka?’ Haas-budu ne’e husu no ha’u hakfodak hateke ba mai hanoin katak se mak hasee ha’u.   ‘O bele koalia?’ Ha’u husu fali ba nia ho oin supreza.   ‘Sim. Ha’u bele koalia se o fiar katak ha’u bele koalia.’ Haas-budu hataan mai ha’u. Ha’u doko ulun la komprende.   ‘Entaun, o gosta tasi ka?’ Ha’u hateke has-budu no soe matan ba fali tasi ibun . Labarik kiik-oan balun hariis tasi ho kontente.    ‘Sim. O bele dehan nune’e se o fiar katak ha’u gosta tasi.’ Ha’u hataan ba has-budu. ‘Ha’u fiar o gosta tasi.’ Haas-budu hataan.    ‘Tansa o dehan nune’e?’   ‘Tan o hateke metin loos ba tasi-ibun hanesan imi rua ne’e ko’alia hela ba malu husi fuan ba fuan.’ Ha

Kmanek Aprende Hamutuk

Gambar
Ha'u deskobre buat foun husi ema seluk Ha'u mos deskobre Katak iha buat barak mak ha'u seidauk hatene Katak iha buat barak mak hau presiza hatene   Katak iha buat barak mak ha'u la hatene   Maibe ha'u hakarak hatene   Buat ne'ebe ha'u seidauk hatene   Ha'u hakarak hatene    Buat ne'ebe ha'u presiza hatene   Ha'u hakarak hatene   Buat ne'ebe ha'u lahatene   Hamutuk iha laran-manas    Mai ita hamutuk    Nani no luku iha tasi kuinesimentu    Be la rohan de'it iha sentimentu   Be la limite ho tempu no espasu   Be buras no boot iha inpirasaun   Sai belar no wain iha imajinasaun   Mai ita deskobre hamutuk   Kmanek wain be butuk   Hodi agradese katak    Moris ne'e sei furak    Wainhira ita tau-liman no neon ba malu    Iha aprende hamutuk. VZ, Dili, 01 Mar 2016