Mino/Cris


Husi mamá nia maun alin rasik nia oan sira, Mino mak primu kiik ne'ebé ha'u besik liu no ha'u konsidera nia hanesan alin mane. Karik tan nia isin lotuk, oin mos lotuk no nia oin wainhira ha'u hateke halo ha'u hanoin loos. Ha'u bele sente iha tristeza ida subar iha nia matan wainhira ami halimar hamutuk. Tempu ne'e ha'u foin tinan ualu no nia tinan tolu.

Mino  nia mama dehan nia moras hela de'it no lahatene han. Ne'e mak nia isin la sa'e. Boot mai mak ha'u hatene katak afinal nia mama no papa nia relasaun ladun harmónia. Mino nia papá sempre husik hela nia ba dook ho razaun buka serbisu iha sidade be dook. Sira hela iha aldeia kiik ida besik foho Matebian. Mino nia papá soe hela deit osan ba nia atu sosa rebusadu, maibé mino lakohi rebusadu. Nia saudades hela de'it nia papá no hakarak passa tempu hamutuk.

Iha fuinadu, ha'u sempre kontente atu ba foho no halimar iha Mino nia uma. Ha'u gosta lori lapis koris ka rebusadu oioin fo ba nia nudar prezente. Nia gosta pinta. Nia pinta diak loos.

Remata klasse 6 eskola primária, Mino muda mai hela ho ami iha sidade. Ha'u kontente simu nia. Ha'u mak lori nia ba rejistu iha eskola pre-sekundária. Eskola ne'e dook tebes. Kuandu la'o de'it kuaze oras ida hanesan ne'e. Rejistu hotu, ami rua fila ba uma no tuir dalan ami rua hamlaha ona maibe uma sei dook. Ami para netik sosa dosi sona balun iha dalan ninin. Ami han dosi tuir dalan kalsu netik stomuk kontinua la'o to'o uma.

Iha uma, Mino labarik mane ida badinas, kalma, maibé gosta halo komik mos. Maibé kuandu nia hirus ona, nia nonook de'it no lakohi han. Ami la gosta wainhira nia hirus. Nia isin lotuk ona, ami lakohi nia isin lotuk tan tamba hirus be kastigu an la han. Maibé nia laos ema ida rai hirus kleur.

Ha'u nia mamá mos estima los Mino. Meudia boot ida, mama toman ha'u husu Mino sa'e nuu, nia foin sa'e to'o klaran, mama hakilar haruka nia tuun kedas. Ami la konsege han nuu laloir iha meudia ne'e.

Mino maski isin-lotuk krekas maran, nia oin bonitu. Nia mak mutin karik, nia oin hanesan atór ka kantór mane Koreanu K-POP sira. Nia oin hanesan xineza  maibe matan la lotuk, kulit xokolati. Ami bolu nia HITACHI katak Hitam Tapi Cina (kulit metan maibe oin xineza). Nia fuuk been hamriik loos hanesan duut manlai. 

Wainhira nia tama eskola sekundária, nia kolega feto balun gosta husu nia ba ha'u. Ha'u fila goza Mino. Nia hamnasa moe de'it. Nia dehan nia halo kolega barak ho feto no mane sira iha eskola. Nia mos sempre prontu ajuda ami faan sasan iha kios no ajuda sosa sasan iha merkadu wainhira sasan hotu.

Loron ida, alin mane ida husi bairro vizinhu mai iha ami nia kios, ha'u mak hein hela hodi atende nia. 

Alin mane ne'e husu 'biin, Cris iha ka?'. 

Ha'u hatan dehan iha no foti losaun kose isin naran Kris (iha foto) ne'e fo ba nia ho laran makili (afinal alin mane mos gosta kose isin ho losaun). 

Alin mane ne'e bilan tiha no hamnasa mihis hatan 'lae biin, ha'u buka Cris'.

Ha'u mos hatan ba nia ho hamnasa lerek dehan 'sim, Kris mak ne'e.'
Nia hamnasa liutan no kontinua nega 'lae biin, ha'u buka Cris, Cristiano'.

Oupah, ha'u baku rentos no bolu kedas Mino iha uma kotuk. Mino nia naran kompletu Cristiano no afinal iha eskola nia haruka ema bolu nia Cris de'it. Mino ne'e nia naran bolu iha uma be ami de'it mak hatene.

Ohin, Mino nia loron moris. Nia halo tinan ruanulu resin ona. Nia la hela ona ho ami desde remata eskola téknika vokasional enjinharia sivíl nian. Nia agora hela iha Dili, lisensiadu iha arkitektura, serbisu ona iha kompanhia ho salariu natoon no iha ona doben maski seidauk deside bainhira mak atu kaben. 

Mino mos ladun ona iha tempu atu vizita ami no dalaruma kedas mak ami hetan malu tamba mesak okupadu. Biar nune'e mos, ami sei la haluha malu. Ba ha'u, Mino sei sai nafatin ha'u nia alin mane estimadu.

Oecusse, 13 Junhu 2018

#memoria

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider