Bin Rita no Ninia Istória sira


Nia naran Rita maibé ha'u sempre bolu nia biin Rita maski nia ne'e la'ós ha'u-nia biin rasik.  Tan nia idade boot liu ha'u ne'e mak mamá haruka ha'u bolu nia bin Rita.  Bin Rita mos laiha relasaun família ho ha'u. Nia ema husi Bobonaro no ha'u husi Baucau maibé destinu lori ami hela iha sidade Lospalos hodi sai vizinhu iha tinan 2001, wainhira Timor-Leste husik an ona husi Indonézia.

Tempu ne'e bailoron hela iha Lospalos, mamá loke kios hodi faan sasan uituan iha uma-kios ida besik estrada bo'ot iha ami-nia uma oin. Uma-kios ne'e nia nain husik  hela iha krizi 1999 no ba tiha Kupang. La hatene loos sei fila ka lae.  Iha uma-kios ne'e nia kotuk iha ai-jambua huun rua be aas liu tiha uma-kios ne'e nia kakuluk be halo husi zinku.  Ai-jambua ne'e mos buras loos no fuan tebar. Iha ai-jambua ne'e duni mak ha'u kuinese bin Rita ba dala-uluk maski nia kuinese uluk ona ha'u husi kedas ha'u sei kiik.  Nia hakfodak haree ha'u boot ona,  ha'u mos hakfodak ho oinsá mak nia hatene ha'u. Nia dehan uluk sempre haree hetan ha'u halimar iha ai-sereja okos iha ami-nia uma oin.  Nia uma iha estrada sorin liubá no nia bele hateke hetan ha'-nia uma. Bin Rita feto ida isin-lotuk hanesan foinsae quinze-anos no oin-bonita.

Meudia ne'e ami han jambua fuan budu ho masin, aimanas no sutate hodi tuur iha kios kotuk. Bin Rita mak ku'u jambua husi nia uma sorin be lori mai.  Labarik kiik-oan balun,  nia subrinhu sira mos mai lesuk hobur ami atu han jambua budu ne'e. Jambua huun nia aitahan sira fo mahon ami ho fresku loos.

"Ó kelas hira ona Jeni?' Bin Rita husu uluk.  Ninia pergunta uluk liu mai ha'u ba dala uluk.
"Foin mak atu ba SMP kelas I, bin. Iha SMP 1 iha Natura," ha'u hatan.
'Ne'e dook mak ne'e.  Loro-loron imi la'o ain deit mos kolen." Ha'u hamnasa mihis hodi do'uk ulun de'it.
'Be biin fali eskola iha ne'ebé?" ha'u husu no nia hamnasa mihis.
'Ha'u tamat ona iha 1998. Ha'u foin fila husi Kalimantan,' nia hateten. Ha'u hateke nia loke ibun.  Admira.
'Wow.  Bin ba halo saida?  Oinsá iha ne'ebá? Furak ka lae?" 
Ha'u uluk rona de'it rai ne'e nia naran husi lisaun IPS.  haree iha mapa, illa ne'e boot loos,' ha'u hateten hodi nata jambua budu be sabor siin, midar no manas dala ida. Bin Rita mos nata jambua hodi baku matan ho ninia sabor molok kontinua nia istória.

'Ami ba sai 'tenaga kerja'. Ba kaer serbisu iha to'os kelapa sawit nian.  Ema nia to'os ne'e bo'oot no luan liu sah.  Hektar ba hektar."

Husi ne'e mak bin Rita konta prosesu oinsá nia bele sai 'tenaga kerja'.  Depois remata SMA,  nia la konsege kontinua eskola tamba sente katak nia sei laiha hetan apoiu.  Nia inan-aman mate ona desde nia kiik. Nia mai hela ho ninia prima ida ne'ebé hela mos iha sidade ne'e kleur ona.  Nia prima kaben ona nia lakohi atu fo todan tan. Nune'e, wainhira iha anunsiu vaga atu sai tenaga kerja ka traballador iha  Kalimantan, kaer ho sertifikadu SMA nian, nia mos ba tau naran kedas. Ikus mai nia naran sai duni no semana ida molok atu ba Kalimantan mak nia foin fó hatene nia prima ho nia kuinadu.  Fofoun sira sente laran-ruak atu husik nia bá maibé nia konvense sira katak nia hakarak ba atu aprende hodi buka esperénsia ba nia futuru. Ho laran-todan nia prima no nia kuinadu husik duni nia bá.

Biin Rita husik rai Timor ho kontente no tauk dala-ida maibé nia agradese ba aventura foun ne'e. Iha inisiu tinan 1998, nia ho kolega Timoroan balun sae aviaun Merpati husi Dili hodi semo ba sidade Palangkaraya iha provinsia Kalimantan Tengah, lokalidade maior ida ba toos nuu-palma ka dendezeiru iha provínsia Kalimantan nudar privínsia maior daruak ne'ebé produz mina-palma aleinde provinsia Sumatera iha Indonézia tempu ne'e,  bin Rita haktuir.

"Iha ne'ebá, ami-nia serbisu mak halo koileta ba nuu-palma (dendezeiro) fuan sira hodi halibur hamutuk atu ema tula ba fábrika mina-palma nian. Nuu-palma ne'e mak ema halo ba mina Bimoli be ita uza hela dadaun ne'e. "

"Ne'ega? Entaun bin Rita konsege ba to'o iha fábrika Bimoli nian ka?" ha'u husu.

"Lae.  Kolega balun mak kona ne'ebá.  Ha'u kona iha toos ne'e de'it.  Nuu-palma fuan ne'e nia medida bokar boot loos hanesan kulu-jaka wainhira tasak no iha tarak tamba ne'e ema uza ganco ka besi kait hodi foti sae nia fuan ida-idak tau ba karosa no tula ba fatin koleksaun nian. Ha'u-nia serbisu mak sura nuu-palma fuan ne'ebé ema tau hamutuk ona iha fatin koleksaun molok tula ba fábrika.  Sorte ba ha'u tamba nuu-palma fuan ne'e boot no todan loos. Ha'u isin lotuk kiik tan,  ha'u hiit labele. Ami serbisu hahú dadersan sedu tuku lima, deskansa ba han meudia tuku sanulu resin rua to'o tuku ida ho balun no kontinua serbisu fali to'o tuku neen loraik mak fila ba uma.

Iha ne'ebá,  ha'u hela ho kolega Timoroan nomos kolega sira husi  Java iha Indonézia. Ema prepara kazerna ba ami la dook husi toos nuu-palma ne'e. Moris nudar laorai halo ha'u sente oinseluk tan la hela ona ho família no mai iha rai seluk maibé la hamate ha'u-nia kbiit. Ha'u halo kolega ho kolega laorai sira seluk husi Java no ha'u gosta liu mak iha semana rohan ami sei kombina malu hodi sai la'o pasiar hamutuk ba fatin turístiku sira ne'ebé besik iha sidade laran. Husi ne'e ha'u sente moris nudar la'orai iha Kalimantan iha midar no moruk dalaida no buat hotu muda to'o tinan 1999. Iha fulan Julhu tinan ne'e, ha'u simu telfone husi família iha Dili atu fila-fali mai Timor.  Ha'u fila duni ho aviaun Merpati ne'ebé uluk lori hela ha'u bá no iha Dili mak ha'u hela ho familia sira no tuir votasaun referendu iha Dili mós.  Durante krizi 1999, ha'u tuir familia sira evakua ba Dare.  Iha inisiu tinan 2000 ne'e mak ha'u mai fali Lospalos ho ha'u-nia laen. Nia ema husi rai ne'e. " Jambua budu mos hotu wainhira nia hakotu istoria.

Meudia ida nia bolu ha'u hodi fó kulu-jaka fuan tasak fátia boot ida foin ku'u husi nia uma sorin.  Kulu Jaka ne'e nia dehan kuda desde nia ba Kalimantan ohin foin fó fuan.  Han dadauk kulu-jaka fuan isin kinur midar loos ne'e,  bin Rita konta tan nia espérensia Kalimantan nian katak iha ne'ebá,  baibain nia kolega feto Javanes oan sira sempre halo modo kulu-jaka okir ho reseita oioin be sira de'it mak hatene. 

"Dalaruma sira tein gudeg. Ne'e reseita modo kulu-jaka husi Yogyakarta ne'ebé tein kulu-jaka okir tau ai-teka dikin no temperus sira seluk halo kulu-jaka ne'e depois sai fali koor mean hanesan naan matak.  Dala seluk fali,  sira tein kulu-jaka halo kariil ho nuu-santan no temperus karil espesial.  Dala seluk fali sira fila maran de'it kulu-jaka okir hafoin eskalda tasak tiha. Sira tempera ho temperus balun ne'ebé halo kulu-jaka fila ne'e la siin lalais no bele rai to'o loron rua.  Ha'u rasik la konsege husu reseita hirak ne'e tamba ha'u gosta de'it atu haree sira tein no hein sira fahe mai mak ha'u han de'it. Jenu,  reseita hirak ne'e  mesak 'enak' loos sah." Ha'u hamnasa mihis rona nia konta. 

Tamba ninia istória ne'e  mak wainhira iha uma mamá haruka ha'u halo modo kulu-jaka ha'u mós imajina oinsá mak bele tein kulu-jaka sai kapas no la siin lalais.  Maibé ha'u faila. Dala ida ha'u halo modo kulu-jaka suru ba mamá atu han,  mamá koko dehan masin liu tiha be sai meer. Tempu ne'e bin Rita mos mai hela iha kios no husu atu koko uituan kulu-jaka husi mama nia bikan tamba sente kaan loos.  Koko tiha modo kulu-jaka ne'e bin Rita baku matan ho oin aat mai ha'u depois hamnasa loos ha'u.

Kalan ida papá koko atu installa VCD player ne'ebé nia foin sosa husi Dili. Ne'e ba dalauluk liu ami uza VCD player durante ami-nia moris tomak.  Installa ba mai la sai,  la kleur mamá mai ho mane foinsae adultu ida fuuk naruk dadulas, isin metan lotuk no matan kroat, hatais de'it kamiza-sein-mangas ho imajen Bob Marley. Mamá introduz ba ami katak nia mak Bin Rita nia laen no nia hatene installa no hadia sasán eletróniku sira. 

Kalan ne'e nia installa VCD player ba ami-nia televizaun no nia lori mós VCD kanta ida atu koko.  VCD ne'e VCD album kantiga Indonézia husi kantór Rinto Harahap wainhira halo tinan ba dala-50 nian iha palku salaun hotel luxu ida.  Kanta sira ne'e mesak era tinan 1990 nian. Bin Rita mak sosa VCD album ne'e wainhira atu fila husi Kalimantan. Mamá husu bin Rita atu fó empresta lai VCD ne'e nia fó duni ho hamnasa midar.  Kalan ne'e ami haree loos de'it video album kanta ne'e toka ida-idak to'o hotu ho mamá sente kontente haree ninia artista favoritu sira hanesan Betharia Sonata,  Christine Panjaitan no Meriam Bellina mak kanta. Ha'u rona de'it ho baruk maibé melódia knananuk antigu hirak ne'e hela metin iha ha'u ulun to'o ha'u toba.

Loron troka fulan,  ha'u ba eskola no fila mai uma mai uma ajuda mamá hein kios hanesan baibain maibé meudia ida ha'u haree bin Rita mai koalia ho mamá ho oin la entusiasmu hanesan baibain.  Nia matan-been nakonu wainhira koalia.  Ha'u hakbesik atu hasee maibé hateke ha'u baku matan fó sinal atu ha'u sees husi sira.  Ha'u nota katak ne'e ema boot nia problema.  Ha'u mos sees. 

Husi loron ne'e ha'u ladun tuur hamutuk hamutuk ona ho bin Rita hodi dadalia hanesan baibain. Dalaruma nia mai hola sasán no fila lalais.  Antes,  ami sempre kombina malu atu la'o hamutuk wainhira atu ba merkadu ka ba loja iha villa ne'ebá no aproveita la'o hamutuk hodi dadalia kona-ba tempu uluk ka kona-bá Kalimantan. Ikus ne'e,  bin Rita ladun ba merkadu no ba loja maibé ami rona nia isin-rua hela. Ami-nia kios mós muda fali mai iha uma nune'e halo ha'u labele ona bá mai atu tuur dadalia ho bin Rita iha estrada sorin.

Loraik ida bin Rita mosu mai iha kios ho oin hirus.
'Jeni,  haree tau matan ba imi-nia busa ne'e bá.  Se lae sulan tiha par nia lalika estraga ema seluk nia sasán.' Dehan tiha nia mós fila tiha de'it no ha'u la konsege hateten netik buat ruma atu klarifika.  Manu-inan ida nia hakiak fo tolun balun ona mak busa ba han tiha.  Busa ne'e baibain iha hela ami-nia uma maski la'os ami mak hakiak. Ha'u fó hatene mamá no mamá hetok murmura fali katak ne'e la'os ami-nia sala tamba laiha ema ida haruka busa ne'e ba estraga ninia manu-inan nia tolun.  Husi loron ne'e ha'u hanoin karik ba oin bin Rita lakohi ona koalia ho ha'u?

Fulan troka ba tinan.  Ha'u mos remata eskola sekundária no kontinua estudu iha universidade iha Dili. Wainhira tempu férias eskola, Paskua no Natal-tinan foun mak ha'u konsege ba  passa tempu ho mamá no papá no ajuda hein kios. Iha tempu ne'e mak ha'u hetan bin Rita mai hola sasán iha kios no ha'u kumprimenta no hasee malu netik ho nia.  Dalaruma ami kombina lao hamutuk ba missa boot ne'ebé selebra iha kalan iha Villa be dook husi ami-nia bairro.  Nia la hirus ona hanesan dala ikus ne'e maibé nia gosta husu ha'u-nia novidade estudu ho oin kontente loos. Nia konta, dala ida nia haree hetan ha'u husi notisia TVTL, tuir hela kompetisaun sertame inter-universidade iha Dili ho kolega balun no ami-nia sai manan-nain.  Nia dehan nia gosta haree ha'u-nia oin iha televizaun.  Ha'u hamnasa moe.  Busa ne'ebé uluk estraga manu-tolun ne'e mós mate tiha ona.

Depois nia  fila mak mamá konta tuir fali nia istoria mai ha'u. Uluk bin Rita nia laen sempre baku no basa nia wainhira  sira rua haksesuk malu kona-bá assuntu uma-laran nian.  Bin Rita hakarak atu serbisu, nia laen la fó. Bin Rita mos isin-rua.  Baku no basa malu kontinua bebeik to'o labarik sira moris mai.  Loron ne'ebé nia mai hirus kona-ba busa afinal loron ne'ebé nia foin simu basa husi nia laen. Bin Rita ikus mai fahe-malu ho ninia laen ne'ebé husik hela labarik nain tolu ba nia no ba hola fali feto seluk. Bin Rita mos hetan fali serbisu nudar funsionáriu lojístiku iha eskritóriu governu ida besik  bairo ho saláriu mínimu.  Nia serbisu mak sura no aponta sasán lojístiku eskritóriu nian.

Rona tiha nune'e, ha'u hanoin kona-fali mane ida-ne'ebé uluk mai installa VCD player hodi toka VCD album Rinto Harahap nian. Nia sei hela iha fatin ruma maibé VCD player no VCD album ne'e laiha ona iha ami-nia uma kleur ona.  Agora ami uza fali parabola ou satellite TV nian hodi asesu kanál TV oioin.  Loraik ne'e, ha'u halo modo kariil kulu-jaka okir ba modo kalan.  Kalan ne'e, ha'u suru uituan modo ne'e tau iha marmita ida hodi fó tuir ba bin Rita nia oan-mane ne'ebé mai sosa sasán iha kios.  Husu boot kariil kulu-jaka ne'e la meer liu.

Dili,  1/12/2019.

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider