VIAJEN DAHULUK BA SUAI (II)

  

“Tiu António, bele tula lai ha’u ba haree Kapela Suai ka? Husi ne’e dook ka besik?” Ha’u husu ho oin la hakmatek. Ókulu metan proteje netik ha’u-nia matan husi loron manas tuku sanulu dadeer iha Suai.

 

“Ah, kapela ka mana? Bele. Besik hela sah,” nia hatan no ami mos sai dadaun ona husi aeroportu Suai be foun hela ne’e.

 

Sai husi aeroportu Suai, ha’u admira tebes Suai nia estrada sidade laran be mesak tetuk no luan. Viajen ho kareta tuan ne’e sente hanesan fali sa’e hela aviaun be semo hela iha kalohan leten. Husi dook ha’u hateke hetan foho Taroman iha parte osidental hamriik furak ho nia kor azul iha ninia orizonte. Husi estrada sorisorin, populasaun nia uma forma tuituir malu. Barak liu uma bloku be foin halo hela maibé uma tuan sira mos mantein hela ninia kor be tuan ona. Iha uma talin tradisional balun típiku Suai nian ho ‘leni’ tara hela iha nia oin ho amostra oioin.  Loja xineza ‘zhing zhang’ baratu sira mos loke hela hodi parlenta sasán be habosok matan ho kor oioin. Laiha transporte públiku modelu mikrolete hanesan ha’u baibain hetan iha munisipiu seluk. Tiu António dehan iha Suai laran ema uza de’it ojek-motor. Afinal, sidade ho Estrada tetuk hanesan ne’e loloos tenki iha transporte públiku barak. Sá tan sira iha mos aeroportu.

Atu ba iha Kapela Suai, ami tenki sa’e ba laletek ida iha sidade laran. Tiu António dehan Suai nia área villa laran mak lokaliza iha laletek leten ba ne’e. Parte rai-tetuk kraik ne’e foin ukun an tiha mak ema mai hela. To’o iha villa lalatek ne’e, ami tama iha dalan ida be iha uma eskola husi sorin karuk. Ba besik liutan mak ha’u haree hetan husi liman loos, iha kapela tuan ida iha ne’ebá.

“Kapela mak ne’e mana,” tiu António hateten no kareta mos para. Ha’u mos tuun dadaun ho matan hateke loos de’it ba kapela ne’e.

Hahú kedas wainhira ha’u rona katak ha’u sei halo viajen mai iha Suai ba dalauluk, ha’u laran la-hakmatek tebes hakarak atu to’o lalais tamba de’it atu haree Kapela Suai ne’e. Kapela ne’e mak fatin no sasin monok ida ba  akontesimentu Setembro Nakukun 1999. Istória nakukun be ha’u rona de’it ba dalauluk husi mamá, papá no vizinhu sira  haktuir ho oin ta’uk iha Setembro 1999. Istória ne’ebé ha’u kontinua lee no rona de’it  husi livru no bulletin istória no dokumentáriu sira baluniha eskola ka iha programa ruma iha televizaun no husi internet. Maibé ohin, ha’u haksolok bele konsege sama ain iha fatin ne’e hodi hare’e rasik ho matan. Sasin monok ba massacre ne’e.

La’o ba besik iha kapela ne’e ha’u haree odamatan taka hela. Kuadru avizu ho suratahan balun taka hela no anin huu ba mai. Imajen husi azuleizu Inan Maria hatudu an ba labarik bibiatan nain tolu iha Fátima instala iha kapela nia didin leten husi oin. Kapela ne’e nia modelu arku dezeinu ho simples tebes ho krus ida iha leten. Karik tempu ruma sinu besi ida sei tara mos iha arku ne’e nia leet. Ha’u koko loke odamatan maibé xavi metin. Janela ho vidru uza nako mak nakloke ho vidru tahan ida rua be laiha tiha ona. Odamatan no janela husi kapela ne’e nia kor tuan loos ona no janela nia ai sira mos atu dodok ona. Husi janela be nakloke hela ne’e ha’u hateke haknaok ba iha kapela laran. Iha de’it mak kadeira-naruk be forma tuir linha. Altar husi ai ho modelu simples. Uma-laran fui ho azulezu-kuadradu kor mutin be kamutis pinta iha nia laran. Modelu dezenu interior kapela ne’e fo hanoin hikas ha’u ba igreja ida iha Lospalos.

Dererepente, ha’u sente buat hotu monok. Monok. Monok be klean. Klean tebetebes. Ha’u-nia isin fulun hamriik tiha. Laiha ema ida iha kapela laran exeptu manuliin kiikoan sira be semo ba mai. Manuliin nia hananu lian netik maibé lahatene tansa monok iha kapela laran hanesan forte liufali manuliin nia lian hananu. Monok ne’e derepente lori ha’u ba situasaun ida be mosu hanesan filme loke iha projector ho hena mutin ida nudar ekraan iha kapela ne’e nia laran.

Iha filme ne’e, ha’u haree ema feto, mane no labarik barak halibur hamutuk ho oin tauk, matanbeen sulin hodi hakuak malun metin. Sira tanis ho hakilar husu tulun ba Maromak. Iha grupu ida hatais fardadu haleu sira ho kilat iha liman ida-idak, matan mean, oin siak no balun hamnasa fali. Enkuantu ema sira be sira haleu ne’e husu ho tanis atu husik tiha sira, grupu fardadu ne’e la interese. Sira hamrik tiru dadaun kilat musan ba ema sira ne’e. Hakilar no hamnasa ho ibun luan be la hotu. Nakukun. Derepente ahi lakan mosu, ema sira iha kapela laran nakfilak sai lalatak ahi lakan no kontinua tanis, hakilar, harohan, hamulak. Massakre ida iha momentu ida.  

“Mana, hotu ona ka?” tiu António bolu netik no ha’u hakfodak. Ha’u hateke fali ba kapela ne’e nia laran be mamuk no hakmatek loos. Manuliin kiikoan semo ba mai ha laran hananu. Ha’u nia matan been mos sulin tiha uituan. “Hein uituan tan lai tiu,” ha’u hatan no la’o sees dadaun husi kapela ba fali haree area kapela sorisorin.

Husi kapela nia liman karuk iha ai-hali boot ida be tahan mesak buras loos no matak hamahon tebes. Ha’u lao hakbesik ba ai-hali ne’e no husi ne’ebá ha’u bele hateke tuun fali ba iha kraik. Iha rotunda ida ho monumenu forma hanesan lilin loloon boot ida foin pinta nia sirkulu ho kor azul no lilin lolon ho kor mutin. Husi kapela kotuk iha uma andar ida halo husi ai. Karik rezidensia padre ruma nian. Mai fali oin iha uma mutin tuan ida ho portaun besi. Aifunan bugenvillea kor-de-roza ho mutin kahur malun nanin mahartebes taka tuir portaun ne’e hodi halo portaun ne’e hanesan tiha portaun aifunan ida. Furak tiha.

Hafoin hasai tiha fotografia balun, ha’u mos tenki fila ona. La’o tesik mai, ha’u hateke lisuk monumentu kiikoan ida ho modelu hanesan auhun balun be dedika ba fatin ne’e nudar komemerasaun  ba masakre Setembru 1999 nian. Monumentu ne’e halo husi sumenti maibe metan lakan tiha karik tamba lilin rihun resin be sunu tinan-tinan ona iha nia leet.

Sa’e tiha kareta ho tiu António be hein ona ami mos husik dadaun área kapela ne’e. Husi sorin karuk ha’u hateke ba uma eskola ho estudante sira be hatais hela farda hamriik ka la’o halimar. Oras rekreiu. Hateke estudante hirak ne’e fo hanoin hikas ha’u ba istoria kona-ba kolega ida.

Ha’u husu tiu António para iha Igreja Ave Maria Suai nia oin. Igreja ne’e lokaliza iha area ida be luan ho dezenhu furak. Ha’u sente la biban atu esplora tan ninia interior. Nune’e ami kontinua ba fali iha fatin tuir mai.

Ami para iha area merkadu be iha kedas estrada ibun husi liman loos. Besik merkadu ne’e nia sorin mak Hospital Referral Suai.  Ha’u husu tiu António hein ha’u tamba ha’u atu ba haree tan monumentu ida. Monumentu ne’e dedika ba padre nain tolu no vítima sira ne’ebé mate iha tempu masakre ne’e akontese. Monumentu ho plaka kor mutin ne’e lokaliza iha Estrada ninin iha sidade Suai villa nia laran. Portaun ba monumentu ne’e mos xavi metin hela maibé ha’u konsege hasai detail husi monument ne’e ho kámera nia ajuda.

MONUMENTO MASSACRE SETEMBRO NEGRO 1999.

PE. FRANSISCO. PE HILÁRIO. PE. DEWANTO.

Ida ne’e mak ha’u konsege lee husi plaka enkuantu naran sira seluk mosu de’it hanesan linha kiikoan be kamera mos kaptura la hetan. Naran husi vítima sira iha massackre.

Hotu ho monumentu ne’e ha’u fila fali ba kareta no tiu António mos prontu ona. Tuir dalan tiu António konta ninia memória. Iha tempu massakre ne’e akontese, vítima sira be mesak ema sivil ne’e sente tauk tebetebes ho terror no ameasa husi grupu milisia sira be mai loroloron. Naune’e sira hali mai hotu iha kapela ho esperansa bele hetan netik protesaun atu salva netik sira-nia vida. Maibé buat hotu tarde ona. Enkuantu sira hotu halibur an iha kapela laran, milisia sira husi kraik mak sa’e mai kapela no haleu sira hotu nune’e sira atu halai sai mos ladiak ona. Tuir tiu António, padre nain tolu ne’e mos antes iha ona predisaun katak situasaun sei sai aat. Sira iha biban atu bele salva  an liuhusi evakua ba Indonezia tamba fronteira mos besik loos. Maibé, ho firme padre nain tolu ne’e hatan katak, sira lakohi salva de’it sira-nia an enkuantu sarani sira terus hela no presiza sira-nia tulun. Ho nune’e mak sira hakarak hela ho sarani sira be mai iha kapela ne'e maski massakre ne’e tenke hadau mos sira-nia vida.

Rona tiu António haktuir memória hirak ne’e halo ha’u sente laran susar tebes ba vitima sira maibé iha tempu hanesan ha'u sente admira mos ba padre nain tolu ne’e nia aten brani. Heroismu hanesan ne'e laos buat ida fasil maibe inspira tebes fuan. Husi dook, ha’u hateke hetan foho Taroman hanesan hasee ha’u ho lian bisubisu. Bemvindu.

 Suai, Maio 2018


Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider