Postingan

Menampilkan postingan dengan label Refleksaun

KALOHAN MUTIN

Gambar
Uluk wainhira ha'u sei labarik, ha'u gosta fihir kalohan mutin be namlele iha leten aas ba. Ha'u kurioza oinsá kalohan mutin ne'e bele namlele hela de'it hanesan ne'e no la monu. Wainhira rona ema dehan kalohan  monu fali ba rai nudar udan, ha'u la fiar nafatin katak udan ne'e mak kalohan be nakfilak an. Ohin, wainhira hakur liu kalohan ne'e no fihir nia husi vidru, ha'u nafatin admira oinsá mak kalohan be husi kraik ba matan ne'e hare'e nudar isin toos ida aviaun bele borus de'it no la harahun nia. Kalohan ne'e namlele nafatin hanesan baibain. Karik nune'e mos ho esperansa be ha'u tenki iha. Lalehan Dili-Oecusse, 6/2018

Mino/Cris

Gambar
Husi mamá nia maun alin rasik nia oan sira, Mino mak primu kiik ne'ebé ha'u besik liu no ha'u konsidera nia hanesan alin mane. Karik tan nia isin lotuk, oin mos lotuk no nia oin wainhira ha'u hateke halo ha'u hanoin loos. Ha'u bele sente iha tristeza ida subar iha nia matan wainhira ami halimar hamutuk. Tempu ne'e ha'u foin tinan ualu no nia tinan tolu. Mino  nia mama dehan nia moras hela de'it no lahatene han. Ne'e mak nia isin la sa'e. Boot mai mak ha'u hatene katak afinal nia mama no papa nia relasaun ladun harmónia. Mino nia papá sempre husik hela nia ba dook ho razaun buka serbisu iha sidade be dook. Sira hela iha aldeia kiik ida besik foho Matebian. Mino nia papá soe hela deit osan ba nia atu sosa rebusadu, maibé mino lakohi rebusadu. Nia saudades hela de'it nia papá no hakarak passa tempu hamutuk. Iha fuinadu, ha'u sempre kontente atu ba foho no halimar iha Mino nia uma. Ha'u gosta lori lapis koris ka rebus

Matan Moos

Gambar
Tinan sanulu-resin-haat, loron rihun lima atus ida sanulu, oras rihun sanulu-resin-rua atus neen haat-nulu, minutu no segundu sira be ha'u sura labele mak sasukat ba tempu hirak ne'ebe ha'u passa ona hodi hanoin kona-ba o. Kona-ba ita.  Iha tempu hirak ne'e nia laran ha'u passa hodi sente oinsa ha'u nia sentimentu namoru dere ha'u nia fuan nia tuku kalan-loron wainhira hanoin kona o. O nia hahalok diak, ibun mamar, lia-hamaus, matan-nabilan no hamnasa midar leno o nia lalatak hanesan tiha o mak santu ne'ebe ha'u hakarak atu hakneak hodi hato'o ha'u nia orasaun. Ha'u to'o dekor tiha ona novena no orasaun sira be ha'u reza loro-loron ba o.  Iha tempu hirak ne'e mos mak ha'u mos hahu laran-ruak wainhira loron-ida mundu fahe ita ba ida-idak nia mehi aas-aliu. Ha'u nia mehi aas-liu mak o maibe ha'u lahatene katak o nia mehi aas-liu la'os ha'u. Susar tebes ba fuan ne'e atu fiar ba prekonseitu iha

BA HA’U FETO MALUK SIRA

Gambar
Ba ha’u feto maluk sira Ita        forte            ezijente            brani            fiar-bo’ot            la hakiduk             matenek             kreativa             inspirativa             motiva             mobiliza             responsabiliza             hadomi             tau-matan             haburas             badinas             laran manas             laran-maus             siak             pasiensia             book             fanun hananu hakilar hamnasa tanis             monu             hamriik-fali             kmanek             Estraordinaria! Ita mak feto oan-feto feton feto-boot feto-mesak feto-raan feen inan Ita eziste ho folin boot! Keta ta’uk! Hakat ba oin nafatin! VZ Caicoli, 8 Marsu 2018 Ksolok loron internasional feto  8 Marsu 2018 ba feto maluk sira iha Timo-Leste no mundu tomak.

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Gambar
Sócrates mak ema matenek-nain ida husi Igregu. Nia ema ida be naran boot tamba ninia kuinesementu no sabedoria ne’ebe klean.  Loron ida, iha mane ida mai hasoru malu ho Sócrates no hateten,  “Itaboot hakarak hatene saida mak ha’u foin rona konaba itaboot nia belun ida?’’ “Hein lai,” Sócrates hatán.   “Molok itaboot fo hatene ha’u konaba buat ruma, ha’u hakarak itaboot passa lai ezame kiikoan ida. Ezame ne’e hanaran Ta'es Dala Tolu. ” “Taes Dala Tolu?” Mane ne’e husu. “Loos,” Sócrates hatán.  “Molok itaboot hateten mai ha'u konaba ha’u nia belun, karik diak liu fó tempu uituan hodi ta’es lai buat ne’ebé itaboot atu hateten. Ida ne’e ha’u bolu dehan ezame ta’es dala tolu. Ta’es dahuluk nian mak LIALOOS . Itaboot garante ona katak buat ne’ebe itaboot atu hateten mai ha’u ne’e loos?" “Lae” mane ne’e hatán, “loloos ne’e ha’u foin mak rona no hakarak atu fo hatene ba ita.” “Diak,” Sócrates hatan.  “Se nune’e

Posting Facebook konaba Feto-Foun: Konlisensa Ha’u nia Banin-Feto Futuru (Parte 1)

Gambar
Konlisensa, Ha’u nia Banin-feto Futuru Uluk nanain, ho respeitu ha’u hakarak kumprimenta lai itaboot, feto ida ne’ebé sai ona inan ba ha’u nia doben. Nia mane ida ne’ebe hau hahu hadomi ona ikus ne’e. Husu boot nia mak sei sai ha’u nia noivu no ha’u nia laen futuru. Ha’u hein katak, wainhira itaboot lee karta ida ne’e,   itaboot hela ho diak de’it no susar labele kona tan   loron ohin ne’e furak tebes.  Tuir mai, ha’u hakarak hato’o tansa ha’u hakerek karta nakloken ida ne’e ba itaboot.  Iha loron hirak liuba, wainhira ha’u ba hemu kafee iha kantina ida besik ami nia serbisu fatin, ha’u hetan grupu feto-maluk balun ne’ebe mos tuur halimar iha ne’eba no dadalia ho kontente no hamnasa hahaek. Ne’e normal akontese iha kantina ida ne’e. Maibe momentu balun afoin sira tuur ha’u rona sira ida halekar posting status ida iha Facebook hodi lee ho lian makaas ho liafuan sira tuir mai: “Ai pah, atu sai feto foun mak mosu mai tuur transa ain de’it, pinta an de’it