Postingan

Matan Moos

Gambar
Tinan sanulu-resin-haat, loron rihun lima atus ida sanulu, oras rihun sanulu-resin-rua atus neen haat-nulu, minutu no segundu sira be ha'u sura labele mak sasukat ba tempu hirak ne'ebe ha'u passa ona hodi hanoin kona-ba o. Kona-ba ita.  Iha tempu hirak ne'e nia laran ha'u passa hodi sente oinsa ha'u nia sentimentu namoru dere ha'u nia fuan nia tuku kalan-loron wainhira hanoin kona o. O nia hahalok diak, ibun mamar, lia-hamaus, matan-nabilan no hamnasa midar leno o nia lalatak hanesan tiha o mak santu ne'ebe ha'u hakarak atu hakneak hodi hato'o ha'u nia orasaun. Ha'u to'o dekor tiha ona novena no orasaun sira be ha'u reza loro-loron ba o.  Iha tempu hirak ne'e mos mak ha'u mos hahu laran-ruak wainhira loron-ida mundu fahe ita ba ida-idak nia mehi aas-aliu. Ha'u nia mehi aas-liu mak o maibe ha'u lahatene katak o nia mehi aas-liu la'os ha'u. Susar tebes ba fuan ne'e atu fiar ba prekonseitu iha

O Nia Tauk

O nia tauk ne'e mai husi o nia an rasik. O nia tauk ne'e moris ona ho o desde tempu o moris mai iha mundu. O nia tauk ne'e hanesan buan ne'ebe habosok bebeik o wainhira o fiar ona ba buat ruma. Wainhira o boot mai o aprende konaba oinsa atu sai brani. Maibe tauk sadik nafatin o atu prova katak o nia brani ne'e dalaruma la to'o rohan.  Wainhira o hahu atu fiar ema ida, tauk bisu-bisu iha o nia tilun katak o loloos ne'e labele fo o nia fiar arbiru tan dalaruma o sei arepende iha loron ikus. Wainhira akontese duni nune'e tauk mak tarata uluk o hodi hateten 'meok, hau dehan bebeik ona maibe o lakohi rona ha'u'. Husi ne'e o dalaruma hahu rende atu fo sai tan o nia fiar. Maibe iha tempu hanesan o rasik hahú realiza katak se o la koko mak o sei la aprende. O nia tauk mos la sala. Nia hanesan ema ida ne'ebé fo sinal uluk ba o atu o bele prepara an wainhira hadoru todan husi o nia desizaun sira. O labele rende. Tan ne'e o koko aru duni

BA HA’U FETO MALUK SIRA

Gambar
Ba ha’u feto maluk sira Ita        forte            ezijente            brani            fiar-bo’ot            la hakiduk             matenek             kreativa             inspirativa             motiva             mobiliza             responsabiliza             hadomi             tau-matan             haburas             badinas             laran manas             laran-maus             siak             pasiensia             book             fanun hananu hakilar hamnasa tanis             monu             hamriik-fali             kmanek             Estraordinaria! Ita mak feto oan-feto feton feto-boot feto-mesak feto-raan feen inan Ita eziste ho folin boot! Keta ta’uk! Hakat ba oin nafatin! VZ Caicoli, 8 Marsu 2018 Ksolok loron internasional feto  8 Marsu 2018 ba feto maluk sira iha Timo-Leste no mundu tomak.

Konfessa konaba Ha’u (1)

Gambar
Baucau, 2007. Baibain tuku sia ka sanulu kalan Lidia toba ona maibe agora oras besik ona tuku sanulu resin rua mos nia matan ladauk dukur. Lidia satiadu ho kondisaun ne’e no nia hatene didiak tamba sá. Afinal semana ida ona nia fila husi Gariauai ho nia kolega ekipa estajiariu sira. Durante semana tolu, sira hala’o estajiu nudar manorin iha eskola primaria ida iha ne’ebá. Estajiu ne’e la’o diak loos no asuntu sira estajiu nian mos remata ona maibe sei iha asuntu ida tan mak ladauk remata ba Lidia. Asuntu ne’e naran Jonilson alias Jo. Semana kotuk iha Gariuai ‘Lidia…favor hein lai.’   Lidia ne’ebe fila kotuk ona atu tama uma laran sente laran-ruak maibe nia para duni no fila oin. ‘Nusa tan Jo? Oras kalan ona. Ha’u atu deskansa ona. Mena ho Rita toba ona. Ha’u lakohi sira hadeer mai hetan ita nain rua depois konta fali ita.’ Lidia hataan ho la pasiensia. Nia hateke tiha uma tuan ne’e ho la hakmatek. Uma edifisiu tuan husi tempu Indonezia ne’e diretor es

Surat iha Envelope Azul

Gambar
Ohin, loron 30 Janeiru   2018, Igreja Dom Bosco Comoro rame tebes tan ema barak mak ba tuir missa iha ne’ebá hodi   simu Reitor Mor   Salesiano mai vizita Timor-Leste. Maibe Frans mak la ba. Nia la tama serbisu tan foti lisensa loron rua ona atu hela iha uma haloot uma-laran ne’ebe foin halo pronto husi ninia kosar-been rasik.  Iha sasan livru kaixa ida foin tula   husi nia maun nia uma. Livru kaixa ida ne’e mesak ninia livru durante   sei eskola. Frans prepara ona armariu livru ida no hakarak prense livru hirak ne’e ba laran hodi tau iha sala vizita. Wainhira hasai   livru sira ne’e ida-idak atu tau ba armariu, mak nia hetan envelope azul ida monu husi livru ida nia laran. Nia foti envelope azul ne’e no kaer kona surat ida iha laran hela. Nia loke hodi lee. Sentru Dom Bosco Comoro, 25 Janeiro 2004 Dear Frans Diak ka lae? Hau husu boot o diak de’it. Ha’u mos diak. Diak ida liu fali diak baibain.  Frans, wainhira   ha’u   hakerek surat ida ne’e, ha’u iha he

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Gambar
Sócrates mak ema matenek-nain ida husi Igregu. Nia ema ida be naran boot tamba ninia kuinesementu no sabedoria ne’ebe klean.  Loron ida, iha mane ida mai hasoru malu ho Sócrates no hateten,  “Itaboot hakarak hatene saida mak ha’u foin rona konaba itaboot nia belun ida?’’ “Hein lai,” Sócrates hatán.   “Molok itaboot fo hatene ha’u konaba buat ruma, ha’u hakarak itaboot passa lai ezame kiikoan ida. Ezame ne’e hanaran Ta'es Dala Tolu. ” “Taes Dala Tolu?” Mane ne’e husu. “Loos,” Sócrates hatán.  “Molok itaboot hateten mai ha'u konaba ha’u nia belun, karik diak liu fó tempu uituan hodi ta’es lai buat ne’ebé itaboot atu hateten. Ida ne’e ha’u bolu dehan ezame ta’es dala tolu. Ta’es dahuluk nian mak LIALOOS . Itaboot garante ona katak buat ne’ebe itaboot atu hateten mai ha’u ne’e loos?" “Lae” mane ne’e hatán, “loloos ne’e ha’u foin mak rona no hakarak atu fo hatene ba ita.” “Diak,” Sócrates hatan.  “Se nune’e