Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider



“As women, we must stand up for ourselves. We must stand up for each other. We must stand up for justice for all.” – Michelle Obama
Sa mak ita no  ema barak hanoin kona wainhira rona no hare'e feto ida sai lider ka ema-boot?
Konserteza sei iha responde no komentariu oioin ba hahusuk ida ne'e. Desde tempu antigu to'o tempu modernu ohin loron nian, iha ona figura lideransa feto barak ne'ebe naran boot iha mundu hanesan Cleopatra, Hatsheptshut, Rainha Elizabeth, Benazir Butho, Angela Merkel, Margaret Tatcher, Indira Gandhi, Gloria Macapagal Arroyo no sira seluk tan ne'ebe marka ona sira nia an ba mundu katak feto iha kapasidade atu kaer lideransa ida. Lideransa iha kontestu ida ne'e refere ba area oioin hanesan politika, sosial, relijiaun, negosiu no selu-seluk tan.

Koalia konaba lideransa, iha stigma jeral ida husi sosiedade hodi hanoin katak so mane de'it mak bele kaer lideransa. Stetmentu afirmativa ida ne'e afinal sai ona fallasia (hanoin la-loos) jeral ida hodi asosia lieransa ho mane de'it nune'e sai hanesan estetmentu ne'ebe sexista no diskriminitiva.

Iha Timor-Leste, wainhira dadalia kmaan loro-loron ho belun mane no feto sira konaba feto no lideransa, barak mak hato'o hanoin hanesan tuir mai ne'e;
- wainhira  feto sai lider, nia kapasidade atu ukun no foti desizaun barak liu domina ho emosaun/subjektividade nune'e laduun asertivu hanesan lideransa mane sira ne'ebe tuir sosiedade asertivu (forte) no objektivu liu wainhira ukun no foti desizaun ba buat ruma.
- Wainhira feto sai lider, nia sei la aguenta pressaun emosional ne'ebe hatuur ba nia iha serbisu fatin no iha uma
- Wainhira feto ida sai lider, kolega serbisu mane sira sei la respeita nia tan hare'e feto ida sai lider hanesan hatuun fali sira nia dignidade
- Wainhira feto sai lider, sei akontese konflitu no pressaun emossional makaas liu entre nia no ninia subordinadu/funsionariu sira
- Feto la presiza sai lider, mane mak sai lider no feto apoiu de'it

Laos ne'e de'it, dalaruma mosu mos stigma negativu ida konaba lideransa feto hanesan tuir mai ne'e:

- Wainhira feto ida mak sai lider, ne'e tan nia hakarak hatudu nia poder de'it
- Wainhira feto ida sai lider, ne'e tamba nia iha koneksauun ho ida ne'ebe fo pozisaun diak ne'e ba nia
- Wainhira feto ida sai lider, nia kapasidade ukun sei la liu mane
- Wainhira feto ida sai lider, nia la tama dapur ona ka? etc, etc no etc..

Ironiku katak konfiansa ba lideransa feto iha ita nia sosiedade  menus hela. Maibe karik buat hirak ne'e mak loos ona? Depende. Tan dalaruma hanoin hirak ne'ebe bele akontese iha realidade. Maski nune'e, iha mos ema barak ne'ebe fiar katak feto mos iha kapasidade no abilidade atu kaer lideransa  tuir ninia kapasidade no kbiit no ita mos labele nega katak iha realidade iha inan-feto barak mak iha kapasidade ba lideransa nian.

Mai ha'u, lideransa sai hanesan konseitu ida ne'ebe rekere kombinasaun kapasidade kognitiva (kakutak), emosaun no sosial ne'ebe estratejiku no dinamiku no la depende ba jeneru saida de'it mak hakarak atu uza no ezerse lideransa ida ne'e. Dalaruma lider ida bele domina iha kapasidade kognitiva maibe falta iha kapasidade rua seluk ka domina iha kapasidade balun no falta iha ida seluk. Esforsu atu balansu kapasidade tolu hirak ne'e sai hanesan responsabiliadade pessoal nebe'e lider ida tantu feto ka mane sei prosesa nafatin atu atinji bebeik to'o sai diak liu tan prosesu ida ne'e rekere enerjia no komitmentu atu aprende no dezenvolve iha moris tomak.Tan ne'e feto no mane sei simu todan hanesan atu passa iha prosesu aprendisajen no dezenvolvimentu ida ne'e atu sai lider ida ne'ebe diak.

Nune'e, kestaun lideransa laos kesteun jeneru  katak mane de'it ka  feto de'it mak bele kaer liderasan maibe kestaun konaba kapasidade dezenvolvimentu estratejiku pessoal ida. No kestaun ida ne'e to'o ohin loron sei sai hanesan knaar pessoal ne'ebe feto no mane sira presiza atu aprende no dezenvolve nafatin iha iha sira nia moris nudar lider.

VZ
Caicoli, 5 Setembro 2017






Komentar

  1. Obrigadu barak ba artikel ne no hau apresia tebes. Konaba lista publiku nia hanoin no stigma negativu konaba feto kaer lideransa, hau ladun aseita ho lista sira ne balun. Hau lahatene lista sira ne mai husi observasaun nebe rigorozu no bazeia ba peskia ruma? Ou ne mai husi perspetiva western culture nian? Tanba ita haree iha Timor, laos distritu hotu-hotu uza sistema patrilineal, maibe se la sala iha distritu 2 hanesan ne, uza sistema matrilineal no hau la hatene sira ida uza sistema matrilineal ne, komunidade sira iha perspetiva hanesan ita-boot dehan konaba feto kaer pozisaun lideransa. Ita tenke trata Timor hanesan rai nebe ho kultura kompleks.

    Dalaruma ita koalia konaba saida mak akontese iha ita nia komunidade ezemplu hanesan tratamentu ba feto sem koko atu hateke ba kotuk no koko atu komprende saida mak akontese iha pasadu nebe halo ita bele hasoru problema ne ohin loron. Ezemplu koko analiza impaktu husi kolonizasaun, okupasaun rezistensia nebe karik influensia sosiedade nia mentalidade ba sexista no deskrimina feto. Hau mos kuriozu tanba sa iha distritu rua nebe sei uza sistema matrilineal? Tanba sa mak ne bele akontese?

    Dalabarak ema balun uza ezemplu lider feto iha mundu no balun mak hanesan ita-boot mensiona, maibe hanesan lista balun nebe ita-boot mensiona iha leten, maioria mai husi Western countries or third world countries. Atu hatete deit katak sira nia sosiedade la hanesan ho ita (Third world country, esperensia kolonizasaun) no sofrimentu no esperensia nebe ita liu la hanesan. Ita bele dehan feto sira iha Western Countries iha pozisaun menguntungkan liu ba sira atu sai lider. Karik ita presija uza ita nia metodu rasik atu komprende esperensia feto Timor nian tuir ita nia kontekstu rasik no admite katak esperensia entre third world ho first world la hanesan.

    Ne hanesan hau nia opiniaun deit. Hau laos feto maibe hau mane no hau sente ladun furak kuandu hau koalia hanesan 'so tahu' fali konaba feto nia sofrimentu. Hau hatene so feto sira mak komprende DIAK LIU sira nia esperensia. Maibe liuhusi hakerek ida ne hau hanesan fo hanoin karik bele ita koko komprende mos ita nia pasadu tanba sa mak ohin loron ita sai hanesan.

    BalasHapus
    Balasan
    1. Obrigadu ba rak ba komentariu no feedback sira belun. Aseita mos ho belun nia perspektiva katak ba kontestu Timor tenke haree mos nudar kultura kompleks. Husi pergunta hirak be ha'u husu ne'e loos duni sei presiza esplora tan fonte oioin hodi anliza ho klean liutan.

      Hapus

Posting Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa