Postingan

Menampilkan postingan dengan label moris-sosial

Loron Matebian ho Ninia Impaktu Ekonómika Iha Timor-Leste

Gambar
Estrada sira iha sidade Dili nia laran sei hakmatek tebes wainhira kalendáriu marka loron 1 no 2 Novembru. Loron rua ne’e mak loron importante tebes ba ámbitu selebrasaun Finado ka loron matebian nian. Tuir tradisaun igreja, iha loron 1 Novembru selebra loron Santu no Santa sira ka matebian hirak husi relijiaun katólika ne’ebé wainhira sei moris husik hela ezemplu moris tuir virtude kristaun nian enkuantu iha loron 2 Novembru mak loron atu fo onra ba matebian sira ho orasaun. Nune’e iha loron rua ne’e, sei iha missa iha igreja no kapela sira ho ema barak mai lori ho raga nakonu ho lilin no aifunan atu fó bensaun no envelope ho osan esmola no naran matebian sira atu bele hetan bensaun no harohan. Uluk ha’u sei kiik, durante tuir doutrina premeiru komunhaun nian, katekista konta katak  loron ne’e mak klamar sira be sei hela iha purgatóriu sei bele ba lalehan wainhira família sira harohan makaas iha loron ne’e. Laos de’it iha igreja no kapela, missa ba selebrasaun loron matebian mos

Manatuto no Ninia Futuru Dramaturgu,Poeta, Poetiza no Artista

Gambar
Loraik ohin, ha’u remata atende formasaun ida iha eskritóriu PNTL Manatuto ne’ebé lokaliza besik ho tasi ibun no manas tebe-tebes hodi halo kosar sulin livre durante tuur iha sala enkontru laran. Ho agradese ha’u ba hamutuk ho kolega ekipa sira iha Sentru St. Isabel   ne’ebé jere husi Madre Komunidade Canosiana sira atu buka hela fatin temporáriu ba kalan ida ne’e. Tama iha area rezidensia Sentru nian, labarik mane no feto foinsa’e tinan sanulu resin lima hanesan ne’e hamoos hela jardiin aifunan ho madre foinsa’e ida ne’ebé akompanha sira hodi book mos aifunan no aihoris ne’ebé kuda iha jardin ida-ne’e nia laran. Haree tiha ami, madre ne’e hakat mai hodi atende ami-nia presiza. Kuartu atu hela ba kalan ida. No agradese tamba kuartu iha duni. Mensajen tama ha’u-nia Facebook messenger husi alin mane foinsa’e ida ne’ebé hein ona ha’u iha Igreja Parokia Manatuto nia oin. Ohin sei sai ami-nia hasoru malu direta ba dala uluk liu. Nia halo kolega ho ha’u husi Facebook no tamba har

Hafoin Kopa Mundial, Agora Halo Nusa?

Gambar
Kopa Mundial 2018 remata ona ho jogu final entre nasaun Kroasia hasoru Fransa no Fransa mak sai manan-nain lori taxa kopa-mundial ho orgulhu maski ninian manan ne'e foin ba daruak hafoin tinan ruanulu manan dahuluk iha Kopa Mundial 1998 hasoru Brazil iha final.  Durate final kopa mundial mundu tomak nota katak Fransa tinan ida-ne’e manan no lori ho iis diversidade hodi uza jogadór afrikanu no musulmanu nune’e hatudu sentidu katak sira laiha sensu xenofobia no islamofobia. Entretantu, Kroasia nasaun ne’ebé sai manan-nain daruak hatudu sentidu romántiku ba  mundu ho sira nia prezidente feto Kolinda Grabar-Kitarović ne’ebé semo husi Kroasia mai iha Rúsia ho aviaun klasse ekonómika no osan husi bolsu rasik tan de’it hakarak atu hatudu ninia sentidu apoiu ba ekipa husi ninia nasaun. Sita husi media internasional bobot sira hateten ‘ Kroasia lakon maibe sira naok ona mundu tomak nia laran’ ho asaun simpátiku husi Prezidente Kolinda fo hakuak jogador Modric nudar apoiu e

Lisaun Importante Balun husi Asaun Uza Bote Wainhira Halo Kompras

Gambar
Iha fulan rua ka tolu liubá, ha'u akompanha iha Facebook, kolega balun halo promosaun kampaña uza bote envezde uza plástiku wainhira ba halo kompras iha loja, kios ka merkadu. Kampaña promosaun halo ho maneira individu ruma tara bote wainhira halo kompras ka tau sasán ba bote laran durante kompras hafoin hasai fotografia no publika iha media sosial hanesan Facebook ka Instagram ho hashtag #uzabote no tuir mai sadik husu kolega sira seluk atu halo tuir. Kampaña ne’e tuir ha'u lee, nia objektivu mak atu hamenus uza plástiku nune'e bele hamenus lixu plástiku hodi hadia meiu ambiente no iha tempu hanesan ajuda promove taxa ema sosa bote nudar produtu lokal homan husi ita nia inan-feton sira iha área rural. Laos de'it kampaña individual, maneira kampaña seluk mak halo mos hosi grupu iha instituisaun, organizasaun ka komunidade lokal ka internasional atu hatutan mensajen husi kampaña ne'e ba ninia funsionáriu ka membru sira hodi bele hatutan mos ba família no

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Gambar
Sócrates mak ema matenek-nain ida husi Igregu. Nia ema ida be naran boot tamba ninia kuinesementu no sabedoria ne’ebe klean.  Loron ida, iha mane ida mai hasoru malu ho Sócrates no hateten,  “Itaboot hakarak hatene saida mak ha’u foin rona konaba itaboot nia belun ida?’’ “Hein lai,” Sócrates hatán.   “Molok itaboot fo hatene ha’u konaba buat ruma, ha’u hakarak itaboot passa lai ezame kiikoan ida. Ezame ne’e hanaran Ta'es Dala Tolu. ” “Taes Dala Tolu?” Mane ne’e husu. “Loos,” Sócrates hatán.  “Molok itaboot hateten mai ha'u konaba ha’u nia belun, karik diak liu fó tempu uituan hodi ta’es lai buat ne’ebé itaboot atu hateten. Ida ne’e ha’u bolu dehan ezame ta’es dala tolu. Ta’es dahuluk nian mak LIALOOS . Itaboot garante ona katak buat ne’ebe itaboot atu hateten mai ha’u ne’e loos?" “Lae” mane ne’e hatán, “loloos ne’e ha’u foin mak rona no hakarak atu fo hatene ba ita.” “Diak,” Sócrates hatan.  “Se nune’e

Posting Facebook konaba Feto-Foun: Konlisensa Ha’u nia Banin-Feto Futuru (Parte 1)

Gambar
Konlisensa, Ha’u nia Banin-feto Futuru Uluk nanain, ho respeitu ha’u hakarak kumprimenta lai itaboot, feto ida ne’ebé sai ona inan ba ha’u nia doben. Nia mane ida ne’ebe hau hahu hadomi ona ikus ne’e. Husu boot nia mak sei sai ha’u nia noivu no ha’u nia laen futuru. Ha’u hein katak, wainhira itaboot lee karta ida ne’e,   itaboot hela ho diak de’it no susar labele kona tan   loron ohin ne’e furak tebes.  Tuir mai, ha’u hakarak hato’o tansa ha’u hakerek karta nakloken ida ne’e ba itaboot.  Iha loron hirak liuba, wainhira ha’u ba hemu kafee iha kantina ida besik ami nia serbisu fatin, ha’u hetan grupu feto-maluk balun ne’ebe mos tuur halimar iha ne’eba no dadalia ho kontente no hamnasa hahaek. Ne’e normal akontese iha kantina ida ne’e. Maibe momentu balun afoin sira tuur ha’u rona sira ida halekar posting status ida iha Facebook hodi lee ho lian makaas ho liafuan sira tuir mai: “Ai pah, atu sai feto foun mak mosu mai tuur transa ain de’it, pinta an de’it