LEILAUN KARETA

 
 
 
‘Entaun, kareta sira be luxu foin sosa tinan hirak liuba be sei nabilan no stabil hela ne’e atu leilaun ona ka? Presu abertura leilaun nian hira tiha?’ Ha’u husu hodi horut ha’u nia kafe ho susubeen iha xikra mutin kabeer nabilan ida. 

Maizumenus, se mak sei oferese presu aas liu iha leilaun ne’e? ‘ ha’u husu hau nia kolega Joana no Marta durante ami nia dadalia hafoin haan meudia iha kantina nodi hemu kafee loraik. 

‘Lae, leilaun ida ne’e laos hanesan o hanoin ne’e.’ Joana hataan.

‘Ne’ega? Entaun leilaun ida ne’e oinsa fali? Tuir ha’u nia kumprende, leilaun ne’e katak faan sasan uzadu ba ema ne’ebe hakarak fo presu aas liu.’ Hau hatan fila.

‘Leilaun ida ne’e lahanesan ida o dehan ne’e. Leilaun ida ne’e dehan sira determina kedas ona ninia presu limite mak Dollar 8000 no ne’e loke ba internu de’it, ema liur la tuir ida.’ Joana hatan. 

‘Hah. Ne’e katak presu abertura nian mak USD 8000 no se mak orsida oferese presu aas liu ida ne’e mak bele foti kareta ida ne’e too?’ Ha’u hatan.

‘Lae, laos hanesan ne’e. Presu leilaun mak USD 8000 ona no se mak bele foti ho folin ida ne’e foti kedas ona. ia la presiza oferese tan folin aas liu ida ne’e.’ Joana hateten. 

‘Ai..? Hanesan ne’e fali ka? Mas kareta ne’e uluk sosa foun mai nia folin liu Dollar 8000. Kuaze rihun sanulu lubuk mak ne’e. Depois ladun uza ba foho tan. Uza iha Dili laran de’it. Nia pessa sira mos sei diak hela mak ne’e. Ne’e laos kareta segunda maun. Faan fali de’it ba USD 8000 ne’e laos lakon ka?’ Marta komentar tan. 

‘Sim, hanesan ne’e duni. Depois governasaun foun mai mak sira sosa fali kareta foun.’ Joana amenta.
‘Aioo… ne’e laos amenta despeza governu ka? Buat kareta sei diak ne’e uza tiha lai mos lae.’ Ha’u hataan.

‘Ai… iha ne’ebe fali. Sira ho sira mak iha laran be halo leilaun hanesan ne’e. Sira sosa tiha kareta ne’e ho Dollar 8000 , lori tiha ba uma depois tam fali mai simu kareta foun too.’

‘Eipah…hanesan ne’e entaun lalika bolu dehan leilaun. Ne’e hanesan jogu sorteiu internu be dada rifa se mak kona nia mak hetan.’ Marta hateten. 

‘Ne’ega… diak ida halo nusa….’ Ha’u hataan no horut ha’u nia kafee-susubeen nanotak ne’e to’o mohu. 

Oras iha telemovel hatudu ona tuku ida ho balun no ami nain tolu fo hanoin ba malu no remata ami nia dadalia hodi hamriik husik hela fatin no dadalia ida ne’e. 
 
Dili, 09 Agostu 2017

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider