Postingan

Manatuto no Ninia Futuru Dramaturgu,Poeta, Poetiza no Artista

Gambar
Loraik ohin, ha’u remata atende formasaun ida iha eskritóriu PNTL Manatuto ne’ebé lokaliza besik ho tasi ibun no manas tebe-tebes hodi halo kosar sulin livre durante tuur iha sala enkontru laran. Ho agradese ha’u ba hamutuk ho kolega ekipa sira iha Sentru St. Isabel   ne’ebé jere husi Madre Komunidade Canosiana sira atu buka hela fatin temporáriu ba kalan ida ne’e. Tama iha area rezidensia Sentru nian, labarik mane no feto foinsa’e tinan sanulu resin lima hanesan ne’e hamoos hela jardiin aifunan ho madre foinsa’e ida ne’ebé akompanha sira hodi book mos aifunan no aihoris ne’ebé kuda iha jardin ida-ne’e nia laran. Haree tiha ami, madre ne’e hakat mai hodi atende ami-nia presiza. Kuartu atu hela ba kalan ida. No agradese tamba kuartu iha duni. Mensajen tama ha’u-nia Facebook messenger husi alin mane foinsa’e ida ne’ebé hein ona ha’u iha Igreja Parokia Manatuto nia oin. Ohin sei sai ami-nia hasoru malu direta ba dala uluk liu. Nia halo kolega ho ha’u husi Facebook no tamba har

ENTRE SIMU NO LA SIMU

Gambar
Photo: Referendo Timor-leste Kalan molok loron ida-ne'e, ha'u-nia inan-aman nomós inan-aman no maun-alin barak husi uma-sorin, sidade tomak no karik iha rai Timor tomak neon la hakmatek. La hakmatek ida-ne'e karik la'os deit hodi kalan, maibe hahú ona kalan rihun hirak molok ne'e. Hori uluk kedas Timor hakarak ukun-an rasik an hodi kore an husi opresaun kolonialismu, liberta an nudar humanu. Maibé dalan ba liberdade mak la kabeer.  Opressaun ida atu rohan, opressaun seluk hahú fali. Hanoin katak terus ida atu rohan, afinal terus seluk mak tama fali mai duni povu Timor kbiit laek ho bomba, mate namkari lemorai iha rain rasik. Rain rasik be ema rai seluk ida ukun ho kroat, ukun ho kilat halo maun alin sira be derepente lakon leet iha kalan nakukun no la fila fali mai. Laiha adeus. Inan-aman no família mak hela isin ki'i, fuan tanis wain, matan moris neon nain lerek. Tansá terus ne'e? Tansá mate no lakon ne'e? Nune'e loron kal

Hafoin Kopa Mundial, Agora Halo Nusa?

Gambar
Kopa Mundial 2018 remata ona ho jogu final entre nasaun Kroasia hasoru Fransa no Fransa mak sai manan-nain lori taxa kopa-mundial ho orgulhu maski ninian manan ne'e foin ba daruak hafoin tinan ruanulu manan dahuluk iha Kopa Mundial 1998 hasoru Brazil iha final.  Durate final kopa mundial mundu tomak nota katak Fransa tinan ida-ne’e manan no lori ho iis diversidade hodi uza jogadór afrikanu no musulmanu nune’e hatudu sentidu katak sira laiha sensu xenofobia no islamofobia. Entretantu, Kroasia nasaun ne’ebé sai manan-nain daruak hatudu sentidu romántiku ba  mundu ho sira nia prezidente feto Kolinda Grabar-Kitarović ne’ebé semo husi Kroasia mai iha Rúsia ho aviaun klasse ekonómika no osan husi bolsu rasik tan de’it hakarak atu hatudu ninia sentidu apoiu ba ekipa husi ninia nasaun. Sita husi media internasional bobot sira hateten ‘ Kroasia lakon maibe sira naok ona mundu tomak nia laran’ ho asaun simpátiku husi Prezidente Kolinda fo hakuak jogador Modric nudar apoiu e

GIRLS TRIP: OINSÁ GRUPU AMIZADE FETO TANE FETO MALUK.

Gambar
  Sena ida iha filme Girls Trip. Foto: Glamour.com Girls trip mak filme komédia estadunidense lansa iha tinan 201,   diriji no hakerek husi Malcolm D. Lee, Kenya Barris no Tracy Oliver, no produz husi Universal Studios. Estrelas ka elencos prinsipal sira iha filme ida-ne’e mak maioria atriz metan popular sira hanesan Regina Hall (atriz no komediante), Queen Latifah (atriz, produtora múzika, kantora Rap), Jada Pinkett Smith (atriz no kantora) no Tiffany Haddish (atriz no komediante). Fofoun hare’e hetan filme ne’e nia trailer, ha’u siik filme ne’e dalaruma sei sai hanesan filme Desperate Housewives versaun metan ho temperus kómiku ala malae metan ne’ebé furak atu anima tempu livre. Hafoin hare’e tiha filme ida-ne’e husi DVD, ha’u nia siik ne’e sala tiha. Filme ne’e la’os de’it filme komédia barratu.  Inísiu husi filme ida-ne’e haktuir husi Ryan (Hall) ne’ebé konta tuir oinsá wainhira nia sei klosan goza moris ho haksolok ho ninia belun diak feto maluk nain tolu naran Sasha

Lisaun Importante Balun husi Asaun Uza Bote Wainhira Halo Kompras

Gambar
Iha fulan rua ka tolu liubá, ha'u akompanha iha Facebook, kolega balun halo promosaun kampaña uza bote envezde uza plástiku wainhira ba halo kompras iha loja, kios ka merkadu. Kampaña promosaun halo ho maneira individu ruma tara bote wainhira halo kompras ka tau sasán ba bote laran durante kompras hafoin hasai fotografia no publika iha media sosial hanesan Facebook ka Instagram ho hashtag #uzabote no tuir mai sadik husu kolega sira seluk atu halo tuir. Kampaña ne’e tuir ha'u lee, nia objektivu mak atu hamenus uza plástiku nune'e bele hamenus lixu plástiku hodi hadia meiu ambiente no iha tempu hanesan ajuda promove taxa ema sosa bote nudar produtu lokal homan husi ita nia inan-feton sira iha área rural. Laos de'it kampaña individual, maneira kampaña seluk mak halo mos hosi grupu iha instituisaun, organizasaun ka komunidade lokal ka internasional atu hatutan mensajen husi kampaña ne'e ba ninia funsionáriu ka membru sira hodi bele hatutan mos ba família no

Kopa Mundial: Ekipa Nasaun ida ne’ebé mak O Gosta Liu Frans?

Eskola Pre-Sekundaria, 2002. Ezame história foin remata. Ha’u la’o ho laran-manas. Frans la’o tuir ha’u. Ha’u hateke lisuk ba nia ho oin muron. ‘Hai…’ Frans hasee. ‘Hai mos…’ ha’u hataan ho laran tuku-tuku. Ha’u oin mean dadauk tan nakdedar. Husu boot nia la nota. Ohin nia lalika la’o hetan ha’u karik diak. ‘Oinsá ezame ohin?’ Frans husu. ‘Diak.. maibe… premeira vez ha’u hakfodak.’ ‘Hakfodak? Tanba sá?’ ‘Hakfodak tamba pergunta ikus iha ezame final lisaun História husu kona-ba sé mak sai manan-nain ba kopa mundial 2002. Ha’u la hatene ida, Frans…’ Frans hamnasa. Ha’u bilan. ‘ Hei… Saida mak komik?’ ‘Lae. Oinsá mak o lahatene fali kona-ba kopa mundial ne’e? Ema hotu iha sidade ne’e hatene hotu. Até tiu sira be la eskola mos hatene.’ ‘Iiiih.. Frans. O par hatuun. Be kopa mundial ne’e hare’e husi ne’ebé?’ ‘Husi televizaun too. Hare’e fali husi ne’ebé?’ Ha’u para tiha. Ha’u kaer kabun hamnasa meudia boot. ‘Frans… ne’e pergunta final ho valor 5. Pergunta sira seluk ha’