Postingan

Bombeirus Meudia Boot

Gambar
Iha tempu bailoron iha Lospalos, iha área uma kotuk ne'ebé ami hela bá, husi moru ho arame-meik nia sorin bá,  iha rai luan mamuk nakonu ho duut-manlai-meik no duut-funan-mutin fuik buras hanesan tiha toos duut luan ida.  Área mamuk moru sorin ne'e partense ba ema seluk maibé uluk sempre sai ha'u-nia fatin halimar wainhira sei kiik no to'o agora mos sei sai ha'u-nia fatin favóritu atu fihir loro-matan monu. Tempu bailoron nudar tempu rai manas no duut hirak ne'e moris aas natoon atu animal ka ema mos bele subar iha laran. Vizinhu sira ne'ebé hakiak kuda no karau baka gosta husik hela animal sira ne'e iha área duut-laran ne'e no manuliin sira mos sempre semo ba mai iha grupu wainhira dadersan ka rai nakaras.  Ho animal sira ne'e ha'u imajina área duut-laran uma kotuk ne'e hanesan tiha safari kiikoan uda mai ha'u. Baibain wainhira rai nakaras, ha'u no prima sira halo limpeza hodi dasa hamutuk lixu plástiku sira hodi tau ham

Ai-gamal no Funeral Ida

Gambar
Iha ninia rentos be otas tuan ona, liña namkurut idaidak rai ninia istória moris. Ha'u laran-husu, kmanek oinsá loos karik ninia foinsa'e uluk ne'e? Molok ne'e,  ha'u rona ema haktuir ninia aiknanoik: Katak uluk iha tempu ida, nia lakon tiha ninia fuan-sorin iha duut-funan-mutin fuik nia leet, iha kalohan nakukun nia okos, husi ema-laran-metan sira nia bala-musan. To'o oras ne'e ninia raan iis morin hela iha duut-funan-mutin fuik hirak ne'e wainhira ema ba hakbesik. Hafoin lakon ne'e, ninia mundu nakdoko lesuk maibé nia tuba metin nudar feto, inan, manorin,  funu-nain. Moris nudar luta ida iha mundu ida be sai ona palku funu nian. Horseik no horseik sira seluk,  ha'u sei rona oinsá nia hakilar nudar makaer-ukun no  maktutan lian ba kbiit-laek sira. Nia lian be aas ha'u rona de'it husi rádio iha taxi ida be tuan ona, hanesan laloran be siak husi tasi-feto be kmanek-maus iha loron manas. Loron ida iha tinan kotuk,  hafoin Natál

Ambaun, Leitura no Lian Fataluku iha Igreja Katólika Parókia São Paulo Lospalos

Gambar
Iha tinan 2001 resin, tuir missa iha Igreja Katólika Parókia São Paulo Lospalos sempre uza lian Fataluku ba leitura introdusaun durante missa. Buat ne’ebé uniku tebes bele rona lian Tetun no lian Fataluku akompanha malu wainhira missa hahu to'o remata. Ema ne’ebé lee testu introdusaun ne'e sei hakat sa'e ba altar leten hodi hamriik iha ambaun oin no lee testu ne'e. Altar ne'e tamba harii aas entaun haree ba atu hanesan fali palku ida. Ha'u gosta tuir missa iha igreja ne’e dalaruma mos tamba parte úniku ida-ne'e. Lee leitura iha missa tempu ne'e sai hanesan atividade ida ne’ebé 'sadik' tebes ba sira ne’ebé tauk atu hare'e ema barak iha públiku. Ba sira ne’ebé toman ona ne'e atividade furak ida bele lee mensajen husi biblia ba ema hotu iha missa laran. Buat ne’ebé ema leitor ba leitura buka atu hasees an tebebes mak atu labele lee sala testu iha leitura tamba ema hotu sei konfundi no hamnasa no dalaruma padre ne’ebé rez

Bin Rita no Ninia Istória sira

Gambar
Nia naran Rita maibé ha'u sempre bolu nia biin Rita maski nia ne'e la'ós ha'u-nia biin rasik.  Tan nia idade boot liu ha'u ne'e mak mamá haruka ha'u bolu nia bin Rita.  Bin Rita mos laiha relasaun família ho ha'u. Nia ema husi Bobonaro no ha'u husi Baucau maibé destinu lori ami hela iha sidade Lospalos hodi sai vizinhu iha tinan 2001, wainhira Timor-Leste husik an ona husi Indonézia. Tempu ne'e bailoron hela iha Lospalos, mamá loke kios hodi faan sasan uituan iha uma-kios ida besik estrada bo'ot iha ami-nia uma oin. Uma-kios ne'e nia nain husik  hela iha krizi 1999 no ba tiha Kupang. La hatene loos sei fila ka lae.  Iha uma-kios ne'e nia kotuk iha ai-jambua huun rua be aas liu tiha uma-kios ne'e nia kakuluk be halo husi zinku.  Ai-jambua ne'e mos buras loos no fuan tebar. Iha ai-jambua ne'e duni mak ha'u kuinese bin Rita ba dala-uluk maski nia kuinese uluk ona ha'u husi kedas ha'u sei kiik.  Nia hakfodak h

Barbados Lily (Hippeastrum puniceum): Aifunan Novembro ne'ebe ha'u kuinese iha Lospalos

Gambar
Barbados Lily (Hippeastrum puniceum) Hippeastrum puniceum kuiñesidu ho naran Barbados Lily nudar aifunan murak ida husi jéneru (genus) botániku Hippeastrum ne'ebé pertense ba família Amaryllidaceae (Português: Amarilidaceas). Aihoris husi família ida-ne'e nia lalaok mak hare'e ba hanesan duut-tahan-naruk ho tahan hanesan ho surik (herbacea), moris ho tempu naruk bele to'o tinan (perenial) no iha  abut ho isin bubu-boot hanesan liis  isin (bulbo).   Pintura Amarylis reginae husi pintor Franses Pierre-Joseph Redouté (1802-16) Naran Amaryllis rasik foti husi naran karatér bibi-atan-feto ida iha poeta Romano Virgílio nia poezia 'Eclogues' maibe mos foti husi liafuan Igregu ἀμαρύσσω (amarysso) . Iha fonte seluk, sei liga mos ho mitu Igregu ne'ebe haktuir katak Amaryllis mak  nimfa (feto-ran ne'ebe bele nakfilak ba animal ruma) moedór ida ne'ebé gosta tebe-tebes bibiatan-mane ida naran Alteo, mane ne'e iha oin-bonitu no isin-forte mai

Lisaun kona-ba Namora husi Frater Anton

Gambar
  Haree video ne'ebé oras ne'e viral ho títulu 'video edukativu-labele namora iha iha fatin publiku' husi PNTL DPKN (la hatene ofisial duni ka lae) ne'e halo ha'u kestiona fali kona-ba objektivu namora no iha tempu hanesan fó hanoin hikas mos ha'u ba Frater Anton, manorin lisaun relijiaun katólika wainhira ha'u sei SMP kelas 2 (8 ano).  Desde loron dahuluk nia tama iha aula laran, fofoun ami hotu hakfodak haree nia aparensia. Nia ema ida isin-boot, ain aas, oin kabuar no oklu mutin ne'ebé nia uza halo nia atu hanesan fali Giant iha serial Doraemon. Sente komik, ami kebit malu hamnasa maibé kuriozu mos karik nia mos manorin siakteen ida. To'o nia koalia introduz an mak ami hotu hanesan hipnotizadu wainhira. Nia koalia ho lian mamar sutake Javanés no mane sira be bainbain gosta abuza manorin sira mos derepente hateke metin de'it hodi husik nia koalia. Iha Lospalos, Frater balun husi komunidade Salezianu mai hanorin iha esk

Fila ba Uman

Gambar
Mai ho isin tanan liman mamuk Sei moris naha oioin tula ba nia leten. Loron ida nia sei fila-fali ba nia uman loloos. Karik nia sei lori naha hirak ne'e hotu? Ka... husik hela Buat hotu Iha ne'e. Nune'e Mak nia bele fila ho isin no laran kmaan? 27 Jullu 2019