Postingan

Rai Nakaras 1

Gambar
Karik rai nakaras sei nafatin hanesan iha loron aban Karik hakat ne'e sei bele foti metru atus wain tan? Iha nakaras be hamohu ona koris sira Karik sei iha ita nain rua kaer liman nafatin hodi la'o hamutuk?

Viajen Serbisu ba Betano (Istoria badak)

Gambar
“Halo nusa? Aban imi atu ba tan Betano?”  Ana, ha’u-nia feen husu ha’u ho hateke kroat husi espelhu kuadradu be tara iha didin-lolon. Nia foin hariis no troka hotu ona wainhira ha’u tama mai kuartu laran no fó hatene nia kona-bá ha’u-nia viajen ne’e.  “Tansá mak ó mak tenki ba Aló? Funsionáriu seluk laiha ka?” Aná   hateten hodi nafatin hateke espelhu no sui nia fuuk be bokon. “Be laós ha’u mak bá entaun sé mak atu bá? Ema laiha hotu ne’e?” Ana hateke ha’u dada iis todan.  “Se ema laiha entaun hateten ba imi-nia xefi lalika ba tiha de’it. Kansela tiha atividade. Oras moras COVID la’o hela hanesan ne’e mak imi ba mai diak hela?”  “Eipah, Ana, dala hira ona ha’u dehan, ami ne’e laós hanesan imi serbisu iha NGO internasional be fasilidade kompletu imi serbisu husi uma. Oli-foer ne’e ema laiha atu tula, kompanhia be tula ne’e kontratu hotu ona seidauk renova. Governu be runguranga. Iha ha’u-nia serbisu fatin só ha’u deit mak toma konta tula buat ne’e. Agora ó koal

Aprende Liafuan Inundasaun

Gambar
Air Bah Ha’u rona liafuan ne’e ba dala uluk husi aiknanoik ida foti husi biblia antigu testament durante aula Relijiaun Katólika. Aiknanoik ne’e ha’u-nia manorin feto  ema Atambua ida mak konta tuir wainhira ha’u sei kelas 2 SD. Nia mos pinta tuir fali aiknanoik ne’e ho jiz lolon mutin iha kuadru ai-kabelak metan ida no pinta hotu tiha ami alunus hare’e imajen sira ne’e hanesan tiha ho filme animasaun Mickey Mouse iha era 1930 sira ne’e. Kor  metan no mutin. Banjir Liafuan ne'e nafatin sai de’it hanesan imajinasaun wainhira ha’u aprende lee no kompreende liafuan ne’e nia vizual husi ilustrasaun ida iha livru lisaun Bahasa Indonesia klasse III SD. Ilustrasaun  ne’e pinta ho formatu vignete kor metan no mutin. Ha’u hanoin liafuan banjir ne’e mos nia koor metan ho mutin iha realidade hanesan liafuan air bah ne’ebé manorin feto ema Atambua ne’e pinta iha kuadru. To’o wainhira ha’u ba tuir doutrina premeiru komunhaun nian mak ha’u foin hatene katak ‘air bah’ no ‘banjir’ ne’e la

Titi Ninja iha Bis Liliara

Gambar
Oras tuku sanulu dadeer wainhira ha'u to'o iha Terminal Becora ho taxi. Ha'u-nia oan feto Cátia kaer metin ha'u-nia liman la'o tuir ha'u.  Bis sira ne'ebé atu ba Baucau para tuituir malu hela hodi hein passajeiru. Ha'u ko'us Cátia tara ho ami rua nia pasta iha kabas la'o lalais ba bis ne'ebè para uluk liu ho naran Liliara. Bis ida ne'e mak hein de'it atu sai tamba kadeira sira kuaze ema okupa ona.  Ne'e sistema foun ne'ebé kondutor bis hirak ne'e halo atu hamenus konjak hadau malu passajeiru. Molok ne'e bis Baucau nia konjak sira gosta atu hadau passajeiru wainhira haree hetan deit sira husi ponte Becora maibé ikus ne'e sira la halo ona nune'e. Bis hirak ne'e ko'alia tuir malu ona atu tula passajeiru tuir sé mak mai para uluk liu iha oin besik estrada boot.  Wainhira passajeiru nakonu ona bis ne'e mak sai uluk no bis ne'ebé para tuir nia mak sei tula fali passajeiru sira mai ikus ne'

Bombeirus Meudia Boot

Gambar
Iha tempu bailoron iha Lospalos, iha área uma kotuk ne'ebé ami hela bá, husi moru ho arame-meik nia sorin bá,  iha rai luan mamuk nakonu ho duut-manlai-meik no duut-funan-mutin fuik buras hanesan tiha toos duut luan ida.  Área mamuk moru sorin ne'e partense ba ema seluk maibé uluk sempre sai ha'u-nia fatin halimar wainhira sei kiik no to'o agora mos sei sai ha'u-nia fatin favóritu atu fihir loro-matan monu. Tempu bailoron nudar tempu rai manas no duut hirak ne'e moris aas natoon atu animal ka ema mos bele subar iha laran. Vizinhu sira ne'ebé hakiak kuda no karau baka gosta husik hela animal sira ne'e iha área duut-laran ne'e no manuliin sira mos sempre semo ba mai iha grupu wainhira dadersan ka rai nakaras.  Ho animal sira ne'e ha'u imajina área duut-laran uma kotuk ne'e hanesan tiha safari kiikoan uda mai ha'u. Baibain wainhira rai nakaras, ha'u no prima sira halo limpeza hodi dasa hamutuk lixu plástiku sira hodi tau ham

Ai-gamal no Funeral Ida

Gambar
Iha ninia rentos be otas tuan ona, liña namkurut idaidak rai ninia istória moris. Ha'u laran-husu, kmanek oinsá loos karik ninia foinsa'e uluk ne'e? Molok ne'e,  ha'u rona ema haktuir ninia aiknanoik: Katak uluk iha tempu ida, nia lakon tiha ninia fuan-sorin iha duut-funan-mutin fuik nia leet, iha kalohan nakukun nia okos, husi ema-laran-metan sira nia bala-musan. To'o oras ne'e ninia raan iis morin hela iha duut-funan-mutin fuik hirak ne'e wainhira ema ba hakbesik. Hafoin lakon ne'e, ninia mundu nakdoko lesuk maibé nia tuba metin nudar feto, inan, manorin,  funu-nain. Moris nudar luta ida iha mundu ida be sai ona palku funu nian. Horseik no horseik sira seluk,  ha'u sei rona oinsá nia hakilar nudar makaer-ukun no  maktutan lian ba kbiit-laek sira. Nia lian be aas ha'u rona de'it husi rádio iha taxi ida be tuan ona, hanesan laloran be siak husi tasi-feto be kmanek-maus iha loron manas. Loron ida iha tinan kotuk,  hafoin Natál

Ambaun, Leitura no Lian Fataluku iha Igreja Katólika Parókia São Paulo Lospalos

Gambar
Iha tinan 2001 resin, tuir missa iha Igreja Katólika Parókia São Paulo Lospalos sempre uza lian Fataluku ba leitura introdusaun durante missa. Buat ne’ebé uniku tebes bele rona lian Tetun no lian Fataluku akompanha malu wainhira missa hahu to'o remata. Ema ne’ebé lee testu introdusaun ne'e sei hakat sa'e ba altar leten hodi hamriik iha ambaun oin no lee testu ne'e. Altar ne'e tamba harii aas entaun haree ba atu hanesan fali palku ida. Ha'u gosta tuir missa iha igreja ne’e dalaruma mos tamba parte úniku ida-ne'e. Lee leitura iha missa tempu ne'e sai hanesan atividade ida ne’ebé 'sadik' tebes ba sira ne’ebé tauk atu hare'e ema barak iha públiku. Ba sira ne’ebé toman ona ne'e atividade furak ida bele lee mensajen husi biblia ba ema hotu iha missa laran. Buat ne’ebé ema leitor ba leitura buka atu hasees an tebebes mak atu labele lee sala testu iha leitura tamba ema hotu sei konfundi no hamnasa no dalaruma padre ne’ebé rez