Postingan

Menampilkan postingan dengan label hanoin-lesuk

GIRLS TRIP: OINSÁ GRUPU AMIZADE FETO TANE FETO MALUK.

Gambar
  Sena ida iha filme Girls Trip. Foto: Glamour.com Girls trip mak filme komédia estadunidense lansa iha tinan 201,   diriji no hakerek husi Malcolm D. Lee, Kenya Barris no Tracy Oliver, no produz husi Universal Studios. Estrelas ka elencos prinsipal sira iha filme ida-ne’e mak maioria atriz metan popular sira hanesan Regina Hall (atriz no komediante), Queen Latifah (atriz, produtora múzika, kantora Rap), Jada Pinkett Smith (atriz no kantora) no Tiffany Haddish (atriz no komediante). Fofoun hare’e hetan filme ne’e nia trailer, ha’u siik filme ne’e dalaruma sei sai hanesan filme Desperate Housewives versaun metan ho temperus kómiku ala malae metan ne’ebé furak atu anima tempu livre. Hafoin hare’e tiha filme ida-ne’e husi DVD, ha’u nia siik ne’e sala tiha. Filme ne’e la’os de’it filme komédia barratu.  Inísiu husi filme ida-ne’e haktuir husi Ryan (Hall) ne’ebé konta tuir oinsá wainhira nia sei klosan goza moris ho haksolok ho ninia belun diak feto maluk nain tolu naran Sasha

Lisaun Importante Balun husi Asaun Uza Bote Wainhira Halo Kompras

Gambar
Iha fulan rua ka tolu liubá, ha'u akompanha iha Facebook, kolega balun halo promosaun kampaña uza bote envezde uza plástiku wainhira ba halo kompras iha loja, kios ka merkadu. Kampaña promosaun halo ho maneira individu ruma tara bote wainhira halo kompras ka tau sasán ba bote laran durante kompras hafoin hasai fotografia no publika iha media sosial hanesan Facebook ka Instagram ho hashtag #uzabote no tuir mai sadik husu kolega sira seluk atu halo tuir. Kampaña ne’e tuir ha'u lee, nia objektivu mak atu hamenus uza plástiku nune'e bele hamenus lixu plástiku hodi hadia meiu ambiente no iha tempu hanesan ajuda promove taxa ema sosa bote nudar produtu lokal homan husi ita nia inan-feton sira iha área rural. Laos de'it kampaña individual, maneira kampaña seluk mak halo mos hosi grupu iha instituisaun, organizasaun ka komunidade lokal ka internasional atu hatutan mensajen husi kampaña ne'e ba ninia funsionáriu ka membru sira hodi bele hatutan mos ba família no

KALOHAN MUTIN

Gambar
Uluk wainhira ha'u sei labarik, ha'u gosta fihir kalohan mutin be namlele iha leten aas ba. Ha'u kurioza oinsá kalohan mutin ne'e bele namlele hela de'it hanesan ne'e no la monu. Wainhira rona ema dehan kalohan  monu fali ba rai nudar udan, ha'u la fiar nafatin katak udan ne'e mak kalohan be nakfilak an. Ohin, wainhira hakur liu kalohan ne'e no fihir nia husi vidru, ha'u nafatin admira oinsá mak kalohan be husi kraik ba matan ne'e hare'e nudar isin toos ida aviaun bele borus de'it no la harahun nia. Kalohan ne'e namlele nafatin hanesan baibain. Karik nune'e mos ho esperansa be ha'u tenki iha. Lalehan Dili-Oecusse, 6/2018

Mino/Cris

Gambar
Husi mamá nia maun alin rasik nia oan sira, Mino mak primu kiik ne'ebé ha'u besik liu no ha'u konsidera nia hanesan alin mane. Karik tan nia isin lotuk, oin mos lotuk no nia oin wainhira ha'u hateke halo ha'u hanoin loos. Ha'u bele sente iha tristeza ida subar iha nia matan wainhira ami halimar hamutuk. Tempu ne'e ha'u foin tinan ualu no nia tinan tolu. Mino  nia mama dehan nia moras hela de'it no lahatene han. Ne'e mak nia isin la sa'e. Boot mai mak ha'u hatene katak afinal nia mama no papa nia relasaun ladun harmónia. Mino nia papá sempre husik hela nia ba dook ho razaun buka serbisu iha sidade be dook. Sira hela iha aldeia kiik ida besik foho Matebian. Mino nia papá soe hela deit osan ba nia atu sosa rebusadu, maibé mino lakohi rebusadu. Nia saudades hela de'it nia papá no hakarak passa tempu hamutuk. Iha fuinadu, ha'u sempre kontente atu ba foho no halimar iha Mino nia uma. Ha'u gosta lori lapis koris ka rebus

Matan Moos

Gambar
Tinan sanulu-resin-haat, loron rihun lima atus ida sanulu, oras rihun sanulu-resin-rua atus neen haat-nulu, minutu no segundu sira be ha'u sura labele mak sasukat ba tempu hirak ne'ebe ha'u passa ona hodi hanoin kona-ba o. Kona-ba ita.  Iha tempu hirak ne'e nia laran ha'u passa hodi sente oinsa ha'u nia sentimentu namoru dere ha'u nia fuan nia tuku kalan-loron wainhira hanoin kona o. O nia hahalok diak, ibun mamar, lia-hamaus, matan-nabilan no hamnasa midar leno o nia lalatak hanesan tiha o mak santu ne'ebe ha'u hakarak atu hakneak hodi hato'o ha'u nia orasaun. Ha'u to'o dekor tiha ona novena no orasaun sira be ha'u reza loro-loron ba o.  Iha tempu hirak ne'e mos mak ha'u mos hahu laran-ruak wainhira loron-ida mundu fahe ita ba ida-idak nia mehi aas-aliu. Ha'u nia mehi aas-liu mak o maibe ha'u lahatene katak o nia mehi aas-liu la'os ha'u. Susar tebes ba fuan ne'e atu fiar ba prekonseitu iha

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider

Gambar
“As women, we must stand up for ourselves. We must stand up for each other. We must stand up for justice for all.” – Michelle Obama Sa mak ita no  ema barak hanoin kona wainhira rona no hare'e feto ida sai lider ka ema-boot? Konserteza sei iha responde no komentariu oioin ba hahusuk ida ne'e. Desde tempu antigu to'o tempu modernu ohin loron nian, iha ona figura lideransa feto barak ne'ebe naran boot iha mundu hanesan Cleopatra, Hatsheptshut, Rainha Elizabeth, Benazir Butho, Angela Merkel, Margaret Tatcher, Indira Gandhi, Gloria Macapagal Arroyo no sira seluk tan ne'ebe marka ona sira nia an ba mundu katak feto iha kapasidade atu kaer lideransa ida. Lideransa iha kontestu ida ne'e refere ba area oioin hanesan politika, sosial, relijiaun, negosiu no selu-seluk tan. Koalia konaba lideransa, iha stigma jeral ida husi sosiedade hodi hanoin katak so mane de'it mak bele kaer lideransa. Stetmentu afirmativa ida ne'e afinal sai ona fallasia (hanoin la-lo

Haas Budu Nia Saboor

Gambar
      Haas-budu, haas mangal be ema ko’a ba pedasuk mihis hodi budu ho masin no aimanas be ledu rahun uut didiak. Loron ida ami hasoru malu iha tasi-ibun Cristo Rei iha Metiaut ne’eba. Ha’u tuur hela hateke tasi nia laloran furak wainhira has-budu ne’e hateke mai ha’u husi balde laran.   ‘O gosta tasi ka?’ Haas-budu ne’e husu no ha’u hakfodak hateke ba mai hanoin katak se mak hasee ha’u.   ‘O bele koalia?’ Ha’u husu fali ba nia ho oin supreza.   ‘Sim. Ha’u bele koalia se o fiar katak ha’u bele koalia.’ Haas-budu hataan mai ha’u. Ha’u doko ulun la komprende.   ‘Entaun, o gosta tasi ka?’ Ha’u hateke has-budu no soe matan ba fali tasi ibun . Labarik kiik-oan balun hariis tasi ho kontente.    ‘Sim. O bele dehan nune’e se o fiar katak ha’u gosta tasi.’ Ha’u hataan ba has-budu. ‘Ha’u fiar o gosta tasi.’ Haas-budu hataan.    ‘Tansa o dehan nune’e?’   ‘Tan o hateke metin loos ba tasi-ibun hanesan imi rua ne’e ko’alia hela ba malu husi fuan ba fuan.’ Ha

LEILAUN KARETA

Gambar
      ‘Entaun, kareta sira be luxu foin sosa tinan hirak liuba be sei nabilan no stabil hela ne’e atu leilaun ona ka? Presu abertura leilaun nian hira tiha?’ Ha’u husu hodi horut ha’u nia kafe ho susubeen iha xikra mutin kabeer nabilan ida.  Maizumenus, se mak sei oferese presu aas liu iha leilaun ne’e? ‘ ha’u husu hau nia kolega Joana no Marta durante ami nia dadalia hafoin haan meudia iha kantina nodi hemu kafee loraik.  ‘Lae, leilaun ida ne’e laos hanesan o hanoin ne’e.’ Joana hataan. ‘Ne’ega? Entaun leilaun ida ne’e oinsa fali? Tuir ha’u nia kumprende, leilaun ne’e katak faan sasan uzadu ba ema ne’ebe hakarak fo presu aas liu.’ Hau hatan fila. ‘Leilaun ida ne’e lahanesan ida o dehan ne’e. Leilaun ida ne’e dehan sira determina kedas ona ninia presu limite mak Dollar 8000 no ne’e loke ba internu de’it, ema liur la tuir ida.’ Joana hatan.  ‘Hah. Ne’e katak presu abertura nian mak USD 8000 no se mak orsida oferese presu aas liu ida ne’e mak bele foti kareta ida

LAMENTASAUN

Gambar
I Viajen estranjeiru wain ho razaun estudu komparativu be la mai ho relatoriu eh rezultadu folin Pensaun vitalisia be la sura ho kalkulasaun ekonomiku Leilaun veikulu estavel folin karun be la tau ho presu razoavel Tansa? Susar ka hakerek relatoriu deskriptivu ida hodi aprezenta? Susar mos ka atu tetu fali desvantajen kalkulasaun surplus osan pensaun ne'e? Susar duni ka atu sura fali valor nominal osan-inan hirak be lakon ho leilaun folin kiik ne'e? Buat hirak ne'e tetu hotu ona ka? Se lae, tamba sa?  II Ami hirus hela. Itaboot sira finji la liga. Karik ne'e buat gostu ketak ida hare'e ami halerik? Sadista duni! Maibe imi tenki hatene, ami ne'e laos masokista!  III Ema dehan karau mate husik hela dikur maibe aifunan Rafflesia moris no mate husik hela iis-mate-isin Hakarak ami hanoin imi nudar karau ka aifunan Rafflesia? Konforme ami. IV Parabeens ba gozu hirak ne'e hodi halo ami fuan tohar Agora ami tenki hadia fali fuan tohar ne'
Gambar
Ksolok Loron Poema Mundial 21 Marsu 2017

Loron Internasional Feto 8 Marsu: Loron-loron ne’e mak loron feto hela.

Gambar
  http://timoragora.blogspot.co.id/2015_12_01_archive.html D adeer ne’e ha’u tama serbisu hanesan baibain nodi realiza katak ohin loron 8 Marsu, komemora nudar loron internasional ba feto. Tama eskritoriu laran, ha’u nia kolega serbisu   ida, dotora saude publiku husi Srilanka mos tama tuir ha’u no ha’u kumprimenta nia hodi dehan ‘ Ksolok Loron Internasional Feto, dotora’ . Nia hamnasa lesuk hafoin simu ha’u nia liafuan diak ne’e hodi hatan, ‘obrigada barak, maibe ba ha’u, loron-loron ne’e mak loron feto hela’ nia koalia nune’e ho hamnasa midar ida iha nia oin, figura ida ho idade be tama ona tinan neen-nulu maibe sei enerjiku nafatin hanesan foinsa’e tinan sanulu resin lima.  Hafoin   ami fahe malu ba ida-idak nia knar, maibe ha’u sei hanoin kona nafatin ninia liafuan ikus ne’e ‘ba ha’u, loro-loron ne’e no loron feto hela’ . Fraze simples ne’e hanesan soke ha’u nia persepsaun ba komemorasaun loron internasional feto ne’ebe ohin loron selebra iha mundu tomak