YES KA NO?

Fulan ida ona mak Eufemia alias Femmy sai estudante universitaria iha fakuldade Jestaun.
Hafoin muda husi distritu mai Dili nia senti buat hotu iha sidade mesak foun de'it ba nia. Husi ema sira nia hatais, koalia, no hahalok mesak oinseluk no brani loos de'it kompara ho nia ne'ebe moedoor no ladauk hatene atu ransu. Desde tama kolejiu ne'e, Femmy iha ona belun balun maski seidauk tomanho ema hotu. Maibe dalaruma nia sei senti estranhu ho nia an rasik hudar ema dehan katak nia la duun 'gaul' tanba nia la hatene ransu maibe gosta passa tempu barak liu iha biblioteka de'it.
Hafoin remata aula dahuluk, Femmy deside atu ba biblioteka hodi buka referensia ba nia tarefa eskola. Wainhira la'o tesik hela ba, nia haree nia kolega Belina bolu nia atu para lai.

"Femmy,. Hein lai! Ha'u dehanbuat ida lai sah." Belina hateten.
"Saida mak ne'e Belina? Dehan mai ba." Femmy hatan.
"Ema ida hakarak kuinese malu ho o sah."
"Kuinese malu ho ha'u? Se mak ne'e? Tamba sah?"
"Aipah, ida ne'e mos o la komprende ka? Nia ha'u nia kolega eskola uluk sei sekundaria. Nia hakarak kuinese o no o mos sei kuinese nia. O ne'e 'atrazadu' duni pah.O nunka liu kuinese malu ho mane ruma ka?"
"Sim, ha'u komprende saida mak kuinese malu. Maibe tansa ami tenki kuinese malu? Iha ne'e ita hotu tenki kuinese malu ka?"
"Nai, Femmy, koalia ho o ne'e susar duni e. Konserteza kuinese malu atu sai kolega too. Fem, ha'u preokupa ho o tamba o nunka liu ransu. Loro-loron o mak mate iha biblioteka ne'eba deit ne'e. Estuda importante duni maibe ita mos presiza halo kolega netik miga. O bonita nune'e mak subar hela de'it ne'e. Hau hatene o matenek maibe o mos presiza hafresku o nia an liuhusi habelun ho ema foun. Nega? Keta litik tan ba..."
"OK diak mana boot. Ha'u bele simu. Atu hasoru malu bainhira? Orsida aula loraik hotu lai. Iha ne'e deit ba bele too?"
"Finalmente. Hanesan ne'e uituan miga. Ok, orsida hau hameno nia. Ha'u ba ona. Ate logo."

Nune'e Femmy ho Belina fahe malu iha koridor eskola. To'o iha biblioteka.
Femmy hahu hanoin afinal vida nudar foinsa'e universitaria iha Dili la'o hanesan ne'e. Durante sei iha distritu Femmy nunka mete ransu no kuinese ema barak exeptu kolega eskola de'it. Nomos, to'o agora Femmy seidauk iha doben ka namoradu. Karik tan ida ne'e mak ema hotu konsidera nia estranhu inklui Belina nudar nia kolega iha turma ida.
Liafuan 'atrazadu' husi Belina ohin sei lian iha nia hanoin. Belina ema ida ibun-boot duni maibe nia deit mak kolega feto nebe nia toman iha eskola ne'e.
_____________________________________________
Oras loraik ona hodi hatudu tuku lima loraik. Femmy sai ona husi aula no hamutuk ho Belina, sira sai ba hasoru Belina nia kolega iha edificiu Liceu nian.
To'o iha uma antigu ne'e nia baranda, iha mane ida fo kotuk ba sira. Belina kuinese mane ne'e ho diak no bolu kedas nia.

"Ola Gil. Mai ona ga..."
Mane naran Gil ne'e fila oin no la'o hakat ba sira nainrua ho hamnasa midar iha nia oin. La hatene tansa, Femmy derepente senti ain-nakdedar no hakarak atu sees tiha de'it husi fatin ne'e maibe Belina nia hateke halo nia hametin an deit ona.

"Boatarde." Gil hasee sira rua hodi hateke Belina ho sinal ida hafoin hateke fali Femmy.
"OK, Femmy, ida ne'e mak Gil, kolega nebe hameno atu kuinese malu ho o. Gil, ida ne'e mak hau nia kolega Femmy."

Hafoin Belina fo introdusaun, Gil kaer Femmy nia liman ho metin ba momentu balun hodi introduz tan nia an ho hamnasa midar.

"Hai Femmy, diak ka lae? kontente bele kuinese ita. Ha'u nia naran Gilman maibe baibain bolu Gil deit."

"Hai Gil. Ha'u Femmy. Hau no Belina turma ida."

Nune'e kuinese-malu ho tiha Gil, sira la'o hamutuk hodi hein mikrolete 010 ba diresaun Comoro nian. Gil estuda iha fakuldade siensia politika. Tuir dalan sira konta istoria oioin konaba lalaok no movimentu politiku no sosiedade sivil ne'ebe Gil partisipa. Femmy sente interessante rona Gil nia istoria no opiniain sira konaba area politika rai laran nian.
Maski foin habelun ho Gil, Femmy hahu sente katak Belina nia sujestaun loos duniba nia. Femmy presiza halo belun netik se lae nia atrazadu liu.

Liu semana balun Femmy simu mensajen husi Gill.
-"Femmy...."
-"sim.''
-"Ha'u bele hato'o buat ida?"
-"Bele. Saida mak ne'?"
-"o hakarak ha'u hato'o husi mensajen ka ita hasoru malu lai mak ha'u hateten?"
-"Nusa tenki nune'e. Asuntu importante loos ka?"
-"Sim. Importante loos."
-"Hmmm, mensajen deit ona. Aban hau aula no tarefa barak loos. Dalaruma ita susar hasoru malu."
-"OK. Maibe hau bele husu atu o keta hirus hafoin ha'u hateten sai asuntu ne'e?"
-"Asuntu ne'e de'it. Segredu nasaun ka? Hehehehe..."
-:)"hehehehe... lae. Segredu fuan de'it. Maibe favor promete hau, Femmy sei la irus hau ho buat nebe hau atu dehan?
-"Saida mak ne'e maun? Dehan mai ba"
-"Favor promete lai Femmy."
-"Ok. Hau sei la hirus"
-"Femmy...hau hakarak hatoo ba o katak ha'u gosta hela o desde kuinese o ba dala uluk iha Liceu. Ha'u sempre hanoin kona hela deit o. Ha'u rai de'it sentimentu ne'e tan tauk lakon relasaun kolega ho o. Maibe ohin hau la bele ona. Tan ne'e mak hau hatoo deit ona iha ne'e. O feto ida nebe diferente no iha o nia furak rasik la hanesan feto sira seluk. Hau sente la too atu sai deit o nia kolega. Hau hakarak ita rua nia kolega ne'e bele muda ba buat ne'ebe espesial liu. Tan hau tauk, se hau la hatoo uluk, ema seluk sei hadau husi ha'u."
.....
-"Femmy, ha'u bele sai o nia doben ka?"
Femmy, hakfodak lee testu ikus husi Gill ne'e. Gill gosta hela nia no hateten sai ona nia sentimentu. Agora, Femmy mak sai bilaan la hatene atu hataan oinsa loos. Tanba nia senti komfortavel duni ho Gill maibe Femmy la senti atu halo belun liu kolega. Femmy la hatene atu hatan oinsa.
La kleur mensajen tama tan.
_"Femmy....? Sei iha neba too?"
__"Sim".
_"Entaun agora oinsa?"
_"Oinsa saida ne'e?"
_"Oinsa o nia hataan? YES ka NO?
.............
"Ha'u seidauk hatene. Hau hanoin lai."
"To'o baiinhira?"
...................
Femmy konfuzaun atu hatan loos saida ba Gil? Ho laran-taridu. Nia hamate kedas telfone.


Dili, 15 Outubro 2015.
Autor: Vitalia Ze

Komentar

Postingan populer dari blog ini

Aprende husi Sócrates: Ta’es Dala Tolu

Domin no Diferensa

Feto no Lideransa: Wainhira Feto Ida Sai Lider